PRIČA O USPJEHU ZABRANE KOČARENJA Zaštićena zona Jadrana, gdje škampi i oslići ponovno masovno plivaju

Zaštićeno ribolovno područje oko otoka Jabuke pokazuje dobre rezultate u obnovi ribljeg fonda. Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo iz WWF Adria, podijelio je svoju ekspertizu o zaštiti morskih ekosustava za slovenski portal Čas za Zemljo, a jedan od najistaknutijih primjera je uspjeh zaštite ribolovnog područja oko otoka Jabuke. Ovaj projekt, započet 2015. godine, osigurava obnovu ribljih populacija kroz strogu zaštitu morskih resursa, a rezultati su već vidljivi.

Nekada je to bilo najbogatije ribolovno područje, ali prekomjerni izlov potpuno je iscrpio pojas oko hrvatskog otoka Jabuke. Godine 2015. odlučili su spriječiti da se more na tom području još više iscrpi. Uspostavljeno je zaštićeno ribolovno područje, što se pokazalo kao priča o uspjehu. Ekosustav na tom području ponovno vrvi životom, a proces obnove doveo je do učinka "prelijevanja", u kojem se ribe iz zaštićenih područja šire u okolna područja, čime se poboljšava ribolov čak i izvan zaštićenih granica.

- Industrijski ribolov danas je na vrhuncu, s čak 93 posto ribljih zaliha koje je prekomjerno izlovljeno. Ako nastavimo s istim praksama i u budućnosti, uskoro više neće biti ribe u našim morima, a milijuni ljudi u zemljama u razvoju ostat će bez prihoda za preživljavanje - upozorava WWF Adria. S obzirom na trendove smanjenja ribljih zaliha, naša bi mora i oceani mogli ostati bez ribe do 2048. godine.

USVOJEN PRIJEDOG – Jabučka kotlina pod međunarodnom zaštitom | | Morski HR

Na 41. zasjedanju Opće komisije za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) usvojen prijedlog Europske unije za uspostavu područja ograničenog ribolova (FRA) u Jabučkoj kotlini kojim se zabranjuje izlov

Morski HRJurica Gašpar

Pojas u kojem se nalazi četvrtina jadranskih vrsta

Mnoga su morska područja stoga posebno važna za zaštitu morskih resursa jer vrve životom. Na Jadranu je najpoznatije takvo područje Jabučka kotlina, pojas koji se proteže od hrvatskog otoka Žirja do talijanske Ortone, gdje se nalazi gotovo četvrtina ukupne biomase gospodarski važnih morskih vrsta sjevernog i srednjeg Jadrana. Dugi niz godina bila je ribolovno područje iz kojeg je dolazilo više od 30 posto ulova hrvatske i talijanske flote. Međutim, intenzivan ribolov gotovo je u potpunosti opustošio i iscrpio područje. Stoga su 2015. godine počeli štititi to područje. Uvedena je zabrana koćarenja kako bi se zaštitili škampi i oslići. Budući da se pokazalo da kratkoročni obustave ribolova ne mogu dati dugoročne rezultate, odlučili su uspostaviti zonu bez ribolova na duže vrijeme.

- Mjere poput minimalne veličine riba i zaštićenih morskih područja već su pokazale pozitivne rezultate u pojedinim područjima Jadrana, ali njihov dugoročni uspjeh ovisi o dosljednoj provedbi, kontroli i upravljanju - upozorava Hrvoje Čeprnja, stručnjak za ribarstvo u WWF Adria.

Nekad je u kilogramu bilo 30-ak srdela, sada ih je više od 70!

Promjene u ribljim populacijama zbog prekomjernog izlova zahtijevaju stalnu prilagodbu tih mjera. Prekomjerni izlov uzrokuje da ribe postanu spolno zrele ranije i u manjim veličinama, čineći generacije riba manjima i manje otpornima. Za ilustraciju, na primjer, nekada je u jednom kilogramu srdele bilo 30 do 35 riba, ali danas često imamo više od 70 riba u kilogramu. Ovaj pad prosječne veličine ribe ukazuje na ogroman pritisak na populacije, što im otežava oporavak i smanjenje ukupne biomase, upozorava on.

Područja u kojima je ribolov zabranjen omogućuju razmnožavanje riba bez ribolovnog pritiska, čime se obnavljaju populacije i održava ekološka ravnoteža. Poštivanje ribolovnih područja ključno je za očuvanje ribljih resursa, naglašava WWF Adria.

Obnova oslića i škampa

- Jabučki bazen, u kojem oslić i škampi ponovno plivaju u velikom broju, postao je europski primjer uspjeha, dokazujući da se riblji fond zaista može oporaviti - kaže za Čas za Zemljo Čeprnja, koji dodaje da je ovaj proces obnove rezultirao je efektom "prelijevanja", u kojem se riba iz zaštićenih područja širi na okolna područja, što poboljšava ribolov i izvan zaštićenih granica.

Međutim, za dugoročni uspjeh ovih mjera ključno je da se i dalje prilagođavaju i primjenjuju u svjetlu promjena u ribljim populacijama, upozorava on. Potrebno je osigurati da se minimalne veličine ulova stalno preispituju i prilagođavaju kako bi se zaštitile ribe koje su najosjetljivije na prelov. Ova kontinuirana prilagodba, zajedno s jačanjem zaštićenih područja, može pomoći u očuvanju morskih ekosustava i osigurati održivost ribljih resursa za buduće generacije, kaže on.

- Iako su mjere na snazi, njihova usklađenost nije uvijek dosljedna. Najčešći prekršaji su lov na zaštićene vrste, prekoračenje dopuštenog ulova i ribolov u zaštićenim područjima - navodi Čeprnja.

- Kako bi mjere bile učinkovite, potrebno je ojačati kontrole i sankcije. Odgoj je često bolja mjera od kažnjavanja. Ako smo svi svjesni što se događa ispod površine i što stvarno utječe na naš svijet, tada ćemo moći što brže prijeći na održivu stranu i zajedno možemo utjecati na obnovu i zaštitu prirode - zaključuje.

Anja Kralj / D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Rezultati zaštite Jabučke kotline iznenadili ribare i znanstvenike!

Na sjednici Opće komisije za ribarstvo Mediterana (#GFCM), koja je održana u Splitu početkom ovog mjeseca, premijerno je prikazan film „The good story“ kojim je prikazan uspjeh proglašenja zaštićenog ribolovnog područja Jabučka kotlina. Film je snimila međunarodna nevladina organizacija MedReAct, posvećena borbi protiv gubitka biološke raznolikosti u Sredozemnom moru, objavio

Morski HRJurica Gašpar

Baranović o trajnoj zabrani kočarenja u Jabučkoj kotlini: Radikalne i nepotrebne mjere! | | Morski HR

Više od 200 istraživača sa sveučilišta i istraživačkih instituta diljem svijeta potpisalo je apel ‘Spasite Jadran’, kojim traže da se u Jabučkoj kotlini, u međunarodnim vodama središnjeg Jad

Morski HRJurica Gašpar