PRIČE S KORNATA Ovca je pokretač gospodarstva i vjerojatni uzrok nestanka šume

Nacionalni park Kornati ovih dana slavi 40 godina svog postojanja. Razlog je to zašto smo se zaputili u ovaj od šume ogoljeni arhipelag površine čak 217 km², a koji se sastoji od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Suhozidi su spomenici nevjerojatnoj ljudskoj radišnosti, umijeću i strpljivosti. Često se protežu od obale do obale. Razlog je da ovce ne bi prelazile na tuđi posjed. Samo je na otoku Kornatu oko 260 kilometara suhozida, a na cijeloj površini Nacionalnog parka impresivnih 330 kilometara. Priča o Kornatima tako mora započeti pričom o Kurnatarima, posjednicima ovih otoka i gospodarskoj grani zbog kojih su Kornati danas onakvi, kakve ih prepoznajemo, goli, negostoljubivi i beskrajno lijepi.

– Mala nesretna ovca bila je početak gospodarstva ljudi na Kornatima prije više od 300 godina, kad su stari Murterini ovdje bili šumari, pastiri i kmetovi. Tako je to počelo 1758 godine. Kasnije su uzimali imanja u najam, a još kasnije, točnije polovinom 19. stoljeća postaju kompletni vlasnici Kornata. Glavna gospodarska grana su bile baš ovce, kojih je bilo oko 12 tisuća grla. O kornatskoj ovci se danas zna vrlo malo. Priča se o paškoj, ličkoj itd., ali o ovoj ovdje koja i dan danas žilavo opstaje, zna se vrlo malo – uvodno nam priča ravnatelj Nacionalnog parka Kornati Šime Ježina.

– Kako sam prije dva mjeseca na jednom vrlo nepristupačnom otoku sudjelovao u gonjenju ovaca s jednom domaćom obitelji, tu se slučajno našao i kolega s televizije koji je napravio krasan mali prilog, lijepe smo fotografije napravili, pa je naknadno naš kolega Mile Rameša zajedno s nama došao na ideju izložbe „Kurnatska ovca“.

Imamo jednu usku ulicu u Murteru koju smo očistili i napravili izložbu na otvorenom. Ovo je sad već treća godina izložbe, a prva na temu ovce na Kornatima i vrlo je edukativna za sve ljude, pa čak i Murterine koji neke stvari prvi put vide i čuju, pa i ja koji do prije dvije godine o ovome nisam ništa znao – nadodaje Ježina.

– Poznato je da se ovce na Kornatima uzgajaju još od vremena Ilira, dakle prije 4-5 tisuća godina  – priča nam diplomirani geolog Vladislav Mihelčić, stručni voditelj Parka.

Jesu li Kornati više spomenik ljudskom trudu i muci, nego li samoj prirodi?

– Ja bi rekao i jedno i drugo. Što se tiče goleti, vizure, pašnjaka, dojam je da je kopno, neću reći pustinjsko, ali prilično osiromašeno. To je zapravo antropogenog karaktera – golet je stvorio čovjek svojim aktivnostima čitav niz stoljeća, pa i tisućljeća, jer prvi podatak o naseljenosti ovog područja datira još iz doba neolitika. Iz tog vremena je nađena kamena sjekira tu na otoku Kornatu. Od tada se vjeruje da je naseljenost ovih otoka više ili manje konstantna – kaže  Mihelčić.

Voda je uvijek bila problem?

– Voda je bila problem, kao što je problem i danas. Postoje bunari, koji su uglavnom s boćatom vodom, jer kiša je tu relativno rijeka, tako da se more uglavnom s kišnicom izmiješa u tim bunarima, a ljudi su tu vodu koristili za pranje i slično.

Možemo li ogoliti misteriju; od kad na Kornatima nema šume i je li i to posljedica intenzivnijeg stočarstva u prošlosti?

– To je pitanje za milijun dolara. Postoje različita opravdanja za kornatsku golet. Jedni govore da je nastala u 16. stoljeću, kad se počelo s ribolovom na svjetlo. Da su Saljani zapravo pilali crniku s kopna, palili svjetlo, dakle vatru na svojim pramcima i na taj način lovili ribu. Drugi podaci govore da ova degradirana hrastova šuma egzistira još iz doba Ilira.

Treba istaći kako je dosta veliki aerosol na ovom području, što vegetaciji baš i ne paše. Stoga ne treba ni očekivati da se mogu razviti ne znam kakve šume. Meni se ta priča malo manje čini vjerojatnom. Vjerujem da je ovčarstvo isto jedan od uzroka goleti ovih otoka, jer ljudi su krčili terene i palili šume koje su im smetale i pretvarali ih u pašnjak. Onog treba kad se posjekla vegetacija, tad je započela vrlo intenzivna erozija. Za geologe, Kornati su udžbenik – ispričao nam je Mihelčić.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Nacionalni park Kornati slavi 40 godina postojanja

KORNATI: Činjenice o rajskom arhipelagu koje možda niste znali