PROJEKT CO2 PACMAN Planovi za smanjenje ugljičnog otiska na otocima

Trodnevne radionice CO2 PACMAN Rooting Lab: COoperation and CO-designing PArtnership for CliMAte Neutrality (Suradnja i zajednički dizajn partnerstva za klimatsku neutralnost) koje su završile danas na Braču u okviru međunarodnog projekta CO2 PACMAN, polučile su izvrsne rezultate u smjeru angažmana lokalnih dionika s otoka Brača i predstavljanju još jedan korak bliže izradi zajedničkih planova upravljanja na otocima za smanjenje ugljičnog otiska. Skup je okupio sudionike iz područja klimatskih promjena i kreatora nacionalnih politika, predstavnika regionalnih vlasti te lokalne zajednice otoka Brača.

Trodnevne radionice u Splitu i u Supetru na Braču održane su od 17. do 19. rujna 2024. godine s ciljem suradnje projektnih partnera i lokalnih dionika na području terenskih istraživanja, prikupljanja podataka, razmjene znanja kao i pronalaženja potencijalnih rješenja za dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisije stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida na mediteranskim otocima. Organizator skupa je Upravni odjel za gospodarstvo, EU fondove i poljoprivredu Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) kao jedan od deset projektnih partnera.

Moderator skupa i voditelj projekta SDŽ CO2 PACMAN Martin Bućan izrazio je zadovoljstvo odazivom i rezultatima radionica kazavši kako su one polučile izvrsne rezultate pogotovo u smjeru angažmana lokalnih dionika, predstavnika jedinica lokalnih samouprava s otoka Brača te uspostave međusobnog dijaloga. S druge strane je bio veliki odaziv učenika 3. razreda Srednjih škola Supetar i Bol, kao i predstavnika sektora malog i srednjeg poduzetništva koji su predstavili svoj otok i iznijeli određene probleme, ali kako i na koji način planiraju u budućem razdoblju smanjiti ugljični otisak iz svih svojih djelatnosti (vodoopskrba, gospodarenje otpadom, proizvodnja, javni prijevoz i sl.).

- Ovo je samo jedna u nizu radionica. Nakon ove održati će se radionice i na otocima Kreti u Grčkoj te Elbi u Italiji, a kao glavni zaključak svih tih radionica će biti zajednički napredak otoka u prilagodbi klimatskim promjenama i smanjenju ugljičnog otiska otoka i mogućnost repliciranje njihovih primjera dobrih praksi za ostale otoke u području Mediterana. Izazovi koje smo u suradnji sa stranim partnerima imali jeste zbog klimatskih promjena na otocima, organizacija života prije i poslije turističke sezone gdje su jedan od problema ljudski kapaciteti, žurne interventne službe, organizacija lokalnog transporta i pritiska na potrošnju električne energije i vode te prikupljanja i zbrinjavanja otpada. Ta dva dijela godine, u sezoni i izvan sezone, je zajednički problem svih otočnih zajednica, bez obzira jesu li one u Italiji, Grčkoj ili Hrvatskoj, pojasnio je Bućan.

Po završetku svih tih radionica, kako je najavio, izradit će se zajednički planovi upravljanja na otocima za smanjenje ugljičnog otiska u kojima će sudjelovati svi ti dionici, a posebnost ovoga procesa je pristup odozdo prema gore u traženju dugoročnih rješenja.

- Često jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno politika, gledaju kako i na koji način odraditi određenu aktivnost u okviru jedne proračunske godine. Međutim, određena rješenja koja daju dobre mogućnosti za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjenju misija CO2 su dugoročna kako u smislu planiranja, tako i iznalaženja modela financiranja, a u konačnici i realizacije. Politika se stoga na njih rjeđe odlučuje jer je to nešto što traje više godina. Primjerice, da osmislite i izgradite jedan park, treba ga prostorno uplanirati, ishodovati potrebne dozvole, iznaći model financiranja itd. S druge strane, želimo na sve prijedloge koje će iznijeti svaki od dionika, dobiti povratnu informaciju civilnog sektora. Želimo da se veći akcent stavi na nešto što je financijski izazovnije i dugotrajnije, a da ima bolji utjecaj na kvalitetu života zajednice, najavio je Bućan

Direktor Vodovoda Brač Petar Anibalović značajnim je ocijenio razmjenu iskustava s kolegama s Krete, Elbe i iz Valencije.

- Na radionicama smo izmijenili vrhunska iskustva kako bismo, zajedno sa svim relevantnim dionicima na Braču, pokušali iznaći zajednička rješenja. Trebamo što više ovakvih događaja i okupljanja ljudi iz svih sektora jer jedino na ovakav način možemo napredovati, pogotovo u mom sektoru vodoopskrbe kako bismo smanjili gubitke pitke vode i iskoristili je na najbolji mogući način, da nađemo rješenje za navodnjavanje poljoprivrednih površina te da se napravi hidrantska mreža cijelog Brača kako bi se pripomoglo u gašenju požara. Pozdravljamo ovaj način suradnje kako bismo se uhvatili u koštac s izazovima i riješili naše probleme, istaknuo je Anibalović.

Zapovjednik Vatrogasnog operativnog područja Brač Nikola Martinić Dragan također je pozdravio ovakve edukativne radionice.

- Ovakve panel diskusije definitivno skraćuju vrijeme da se nešto nauči jer je uvijek jeftinije učiti na tuđim, nego na svojim greškama tako da se u ovim razmjenama iskustava uvijek čuje nešto novo jer se s problemom s kojim se ti mučiš, već netko susreo i našao rješenje. Ovakve diskusije često imamo i u našem vatrogasnom domu, sudjelujemo na njima i iz svake definitivno izvučemo pouku koja nas dovede do neke nove ideje ili novog plana za rješenje problema, zaključio je Martinić Dragan.

Projekt CO2 PACMAN financiran iz programa Intterreg Euro-MED okuplja deset partnera iz Italije, Španjolske, Cipra, Grčke (Elláda), Bugarske, Hrvatske i Bosne i Hercegovine s ciljem pružanja znanja i alata za poticanje provedbe integriranih strategija i politika za izazov ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe.

Projektom CO2 PACMAN potiče se transnacionalna suradnja kako bi se stvorilo povoljno okruženje za povećanje i razmjenu znanja, osnažio inovacijski kapacitet zaštićenih područja te podigla svijest građana o mogućnostima prijelaza na niskougljično gospodarstvo.

Pomorsko je dobro