Projekt “Živa periska”

Klub podvodnih aktivnosti Kraljevica pod sponzorstvom INA – Industrija nafte d.d. proveo je istraživačko edukacijski projekt pod nazivom „Živa periska“. Cilj projekta bio je kartiranje živih jedinki zaštićene školjke Plemenite periske (Pinna nobilis) na dubinama do 40 metara.

Projekt je obuhvatio lociranje i pregled staništa zaštićenog školjkaša plemenite periske na obalnom području Kvarnerskog zaljeva i to od uvale Preluk do Jadranova radi georeferenciranja mogućih živih jedinki.

Temeljem rezultataterenskog istraživanja, provedenih zarona na kojem su prikupljani podaci izrađena je digitalna karta s ucrtanim georeferenciranim lokacijama živih periski kao i lokacijama gdje je primjećen njihov mortalitet.

Edukacijski učinak projektaje javno medijsko predstavljanje rezultata radi podizanja ukupne ekološke svijesti o potrebi očuvanja rijetkih i zaštićenih morskih organizama.

Svrha provedbe projekta

Plemenita periska (lat. Pinna nobilis) najveći je školjkaš Mediterana, poznata pod različitim imenima: lostura, loščura, palastura. Raste na dubinama do 30 m u obalnom pojasu, često na livadama morskih cvjetnica koje proizvode mnogo organske tvari kojom se periske hrane i upravo tu one dosežu velike dimenzije, odnosno mogu narasti i do 120 cm. Površina mlađih periski prekrivena je ljuskama, no starije su obrasle algama, mahovnjacima, cjevašima, spužvama i ostalim sjedilačkim organizmima.

Rasprostranjena je u čitavom Jadranu na sedimentnom dnu plitkih priobalnih područja.

Prvi masivan pomor jedinki plemenite periske zabilježen je u Mediteranu na istočnoj obali Španjolske 2016. te se od tada širi Mediteranom. Potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019, a tijekom 2020. godine dokazano je od strane stručnih institucija da je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana. Trenutno je pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru.

Uzročnik masovnog pomora plemenite periske (Pinna nobilis) nije u potpunosti poznat. Mogući uzročnici masovnog pomora plemenitih periski (Pinna nobilis) su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp., međutim, još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici. Plemenita periska također ima i mnogo indirektnih neprijatelja kao što je gradnja objekata uz morsku obalu i na moru, nekontrolirana sidrenja i slično.

Zbog gore navedenog intezivno se radi na pripremi i provedbi mjera očuvanja u suradnji s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, ali i na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana. Nužno je prepoznati lokacije periski na kojima još uvijek nije došlo do proširenja zaraze, kao i one s prisutnim živim jedinkama, budući iste mogu biti potencijalno otporne i predstavljati osnovu za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru.

Pretraživanja po lokacijama dala su sljedeće rezultate:

1. Poluotok, rt Lipica, Grad Kraljevica – područje od 2 do 45 m dubine – nisu pronađena staništa periski
2. Greben Zeci između otoka Sv. Marko i otoka Krka, područje od 2-10 m dubine dubine – nisu pronađena staništa periski, samo jedan mrtvi primjerak
3. Uvala Bakarac – područje od 3 do 20 m dubine – pronađeno polje od 30+ periski, nema živih jedinki
4. Podmorje ispred rafinerije INA Urinj – područje od 3 do 12 m dubine – pojedinačni primjerci periski, nema živih jedinki
5. Uvala Črišnjevo – područje od 4 do 10 m dubine – nisu pronađena staništa periski, samo nekoliko pojedinačnih mrtvih primjeraka
6. Uvala Voz na otoku Krku- područje od 2 do 20 m dubine – nisu pronađena staništa periski
7. Uvala Havišće kod Jadranova – područje od 3 do 18 m dubine – pronađeno je najgušće polje plemenitih periski od oko 60 jedinki, ali nema živih primjeraka
8. Podmorje luke bivše rafinerije INA Mlaka – područje od 3 do 6 m dubine – pronađeno polje od oko 2o primjeraka periski, ali nema živih jedinki
9. Poluotok Kačjak – područje od 2 do 20 m dubine – pronađeno polje od 15-tak primjeraka, ali nema živih jedinki

Nažalost, na svim istraženim lokacijama nađene su samo mrtve ljušture plemenitih periski, odnosno utvrđen je 100 % mortalitet populacija na svim gore navedenim lokacijama. Ljušture periski su blago otvorene, prazne i uspravno stoje još uvijek učvršćene u morskom sedimentu i služe kao nova staništa drugim morskim organizmima.

Danijel Frka

PROČITAJTE JOŠ:

Učvršćuje se projekt očuvanja plemenite periske u južnom dijelu Jadranskog mora

Pronađena ličinka periske stigla u Aquarium Pula – Čuvat će je u strogo kontroliranim uvjetima