>
"MORH treba raskinuti suradnju s Brodosplitom, pravnim i pravosudnim mjerama zaštititi javni interes i uložena znatna sredstva građana te zaustaviti vojni projekt koji je dosad napravljen vrlo loše*, a aktualna geopolitička situacija u međuvremenu, zbog velikih kašnjenja, učinila potpuno anakronim", piše Željko Marušić za Autoportal.
Pred nama je pravno i pravosudno rasplitanje situacije s Brodosplitom, koje bi moglo iznjedriti jednu od najvećih gospodarskih afera u hrvatskoj povijesti, smatra Marušić.
Trebat će rasvijetliti tko je i s kakvim namjerama 2013. Brodosplit, uz enormne subvencije koje su se mogle uložiti u poticanje malog i srednjeg gospodarstva, predao neadekvatnom poslovnom subjektu, zašto su potom nekritički i neodgovorno izdavana golema financijska jamstva, premda je bilo više nego izvjesno, a poslovno-gospodarski potpuno očekivano, da će ih potom plaćati hrvatski građani te zašto je 2014. iznimno zahtjevan projekt izgradnje pet ophodnih brodova za MORH ugovoren s Brodosplitom, premda su svi poslovni, objektivni i subjektivni parametri ukazivali da nikad neće biti završen, poput velikog dijela projekata iz matične proizvodnje, odnosno da će završiti otprilike kako je i završio, uz enormne gubitke, koje će na kraju platiti hrvatski građani.
Kao odgovorni stručnjak za tehniku prometnih sredstava, koji je krajem 1980-ih bio na, stručno, najodgovornijim pozicijama u Brodosplitu, pola godine i direktor tehnološki jednog od najnaprednijeg OOUR-a Izrada alata (slavne “Alatnice”), jedini direktor u Brodosplitu bez članstva u političkoj organizaciji, zbog pokušaja zaštite Brodosplitovih gospodarskih interesa 1991. bio prisiljen napustiti Brodosplit te potpuno promijeniti mjesto boravišta i karijeru, osjećam potrebu izjasniti se o najvažnijem gospodarskom subjektu u povijesti Dalmacije, koji je slijedom nevjerojatno negativnih i neodgovornih mjera od 1991. sustavno pljačkan i uništavan te na kraju pretvoren u prah i pepeo, uz više od 10 milijardi kuna ukupne izravne i neizravne štete, koju su platili i platit će hrvatski građani, iznosim mjere nužne mjere za rješavanje praktički nerješivog problema izgradnje serije ophodnih brodova za MORH, poručuje Marušić.
Mjere se temelje na kriteriju najmanje lošeg rješenja u situaciji kad su jedino takva na raspolaganju te na novoj tehnološkoj i geostrateškoj situaciji u svijetu, koju je iznjedrio rat u Ukrajini te tehnološkim perspektivama koje bi Hrvatskoj mogle postati temelj reindustrijalizacije na potpuno novim i zdravim temeljima, u interesu građana, gospodarstva, MORH-a i nacionalne sigurnosti:
1. Nedovršene ophodne brodove za MORH ne treba dovršavati, nego prodati na javnoj dražbi, po potrebi i kao otpadno gvožđe.
2. Treba zaustaviti vojni projekt koji je dosad napravljen vrlo loše, a aktualna geopolitička situacija u međuvremenu, zbog velikih kašnjenja, učinila potpuno anakronim.
3. Za nadzor hrvatskih morskih granica i zaštitu hrvatskog gospodarskog pojasa treba razraditi potpuno novu strategiju, temeljenu na kombinaciji nadzornih dronova, vojnih bespilotnih letjelica te manjih, znatno bržih i mobilnijih te višestruko učinkovitijih ophodno-borbenih brodova.
4. Temeljem nove geopolitičke situacije Hrvatska treba, neovisno o Brodosplitu, pokrenuti razvoj i proizvodnju manjih ophodno-borbenih vojnih brodova sa strukturom od kompozitnih materijala, nevidljivih za radar, s najsuvremenijim sustavima propulzije i dobrih maritimnih svojstava pri lošem vremenu, koji mogu postići brzinu veću od 50 čvorova, smatra Marušić.
Uz velika kašnjenja u isporuci vojnih ophodnih brodova, jedini isporučeni, zbog ugradnje neprikladnog i preteškog dizelskog motora Caterpillar (jer je bio znatno jeftiniji od optimalnog, specijaliziranog), ima lošija maritimna svojstva, lošije performanse, veću potrošnju goriva te stoga manju autonomiju, lošiju pouzdanost i više zagađuje okoliš od optimalnog za takvu vrstu plovila, tumači Željko Marušić.
D.G.
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev