Rat u Ukrajini mogao bi uzrokovati porast smrtnosti dupina

Znanstvenici su konstatirali da je nedavni porast smrtnosti dupina u Crnom moru vjerojatno uzrokovan ratom u Ukrajini. Turska bilježi porast nasukavanja diljem svoje crnomorske obale od početka ruske invazije.

Znanstvenici vjeruju da je pojačano zagađenje bukom u sjevernom Crnom moru, uzrokovano brodovima ruske mornarice i tekućim vojnim aktivnostima, moglo dovesti kitove na jug do turskih i bugarskih obala, gdje su nasukani ili uhvaćeni u ribarskim mrežama u neobično velikom broju.

Turska je od početka rata zabilježila porast nasukavanja običnog dupina (Delphinus delphis) preko svoje obale Crnog mora. Više od 80 životinja pronađeno je mrtvo diljem zapadnog Crnog mora, što je turska zaklada za istraživanje mora “Tudav” opisala kao “iznimno povećanje”.

Prvobitne istrage koje je proveo Tudav otkrile su da je otprilike polovica ovih dupina ubijena nakon što su se zapleli u ribarske mreže. Sudbina druge polovice je, međutim, još uvijek “pitanje bez odgovora”, kaže dr. Bayram Öztürk, predsjedavajući čovjek zaklade Tudav, budući da se na leševima nisu mogli naći znakovi upetljavanja ili prostrijelnih rana.

– Akustična trauma jedna je od mogućnosti koja nam pada na pamet – rekao je Öztürk, iako je naglasio da je važno ostati oprezan. – Nemamo dokaza o tome što sonar niske frekvencije može uzrokovati u Crnom moru jer nikada nismo vidjeli ovoliko brodova i ovoliku buku toliko dugo vremena – a znanost uvijek traži dokaz – kaže.

Mornarice se obično oslanjaju na sonar za otkrivanje neprijateljskih podmornica s velikih udaljenosti. Budući da morski sisavci također ovise o zvuku za komunikaciju i druge funkcije, podvodna buka može imati ozbiljne, čak i smrtonosne posljedice na kitove.

Prema dr. Pavelu Gol’dinu, istraživaču Ukrajinske Nacionalne akademije znanosti, dok akustična trauma može objasniti nasukavanje, stalna podvodna buka uzrokovana vojnim aktivnostima mogla bi objasniti veću stopu prilova.

Stalna podvodna buka možda neće izravno ubiti životinje, ali bi ih ipak mogla ozbiljno uznemiriti i naštetiti im, rekao je, budući da dupini i druge vrste mogu krenuti na nepoznati teritorij kako bi ga pokušali izbjeći. – To bi mogao biti uzrok masovne migracije riba i kitova na jug – rekao je.

Dimitar Popov, voditelj projekta za Green Balkans, bugarsku konzervatorsku organizaciju, slaže se s ovom teorijom. On je otkrio sličan trend u bugarskim vodama, uglavnom među crnomorskim lučkim pliskavicama.

Zeleni Balkan već četiri godine prati prilov kitova u ribolovu. Tijekom cijelog tog razdoblja, prilov je bio najmanji tijekom proljetnih mjeseci, a vrhunac je bio ljeti. Za razliku od toga, ovog proljeća, rekao je Popov, 50 kitova zapetljalo se u 72 metra mreža, što je broj blizu najvećeg broja iz ljeta 2019.

Znanstvenici kažu da su njihova istraživanja otežana činjenicom da ne postoje protokoli za zaštitu morskih sisavaca tijekom rata. – U Crnom moru postoje deseci brodova, ali čak ni ne znamo koliko često koriste sonar – rekao je Öztürk.

Znanstvenici kažu da nedostatak pristupa informacijama ne samo da ometa istraživanje smrti kitova, već i otežava praćenje koje su životinje najugroženije. To će vjerojatno uključivati ​​lučke pliskavice, koje bi trebale migrirati iz Crnog mora prema ratom pogođenom Azovskom moru, kao i ptice selice koje provode dio godine u bogatim močvarama u sjevernom Crnom moru.

Z.G.