Ravnatelj DHMZ-a upozorava na dramatičnu situaciju: "Želimo izbjeći najgoru stvar"

Iako je ovog tjedna i službeno započelo proljeće, dojam je da ono traje već neko vrijeme. A da je sve toplije, pokazuju i mjerenja. Ono što se još ne zaustavlja, a to je trend globalnog zagrijavanja, otprilike trećina stupnja svakih 10 godina. Nama su se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do sva puta u godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta', objasnio je ravnatelj DHMZ-a Ivan Guttler.

Evo što se dogodilo samo lani: katastrofalne poplave u Obrovcu, grmljavinsko nevrijeme u Zagrebu, požari u Župi Dubrovačkoj i na Čiovu, rekordna tuča promjera 13 centimetara u Ribniku, snježni kolaps diljem Hrvatske krajem veljače, podsjeća RTL Danas.

- Možemo zasigurno ustvrditi da se i čestina i žestina vremenskih nepogoda i ekstrema povećala. Trebamo se čim bolje pripremiti da građane na vrijeme na takve ekstreme upozorimo kako bismo zaštitili njihove živote i imovinu - ističe voditeljica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Tanja Renko.

Tako je od posljedica ekstremnog vremena lani u Europi umrlo 524 ljudi. A rastu i troškovi sanacije.

- Današnje procjene su da smo na 0,7 posto BDP-a, to su štete od ekstremnih vremenskih nepogoda. To može ići i do većih postotka, recimo prošle godine u Sloveniji je ona katastrofalna poplava su uzrokovale takve katastrofalne štete da je to bilo u visini 10 posto BDP-a - govori v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, izvještava RTL Danas.

Zato trebamo raditi na uzroku. Hrvatska na godinu emitira 20 milijuna tona ugljikova dioksida. U odnosu na 1990. najviše su se povećale emisije u prometu - 85 posto i otpadu - 45 posto. Ipak, sveukupno smo emisije stakleničkih plinova smanjili čak 29 posto.

- To je posljedica deindustrijalizacije, ali i smanjenja broja stanovništva u Hrvatskoj. Manji je utjecaj stvarnih mjera koje je Hrvatska poduzela u tom smislu. Premda su značajni pomaci napravljeni u energetskoj obnovi zgrada, tako i razvoja novih izvora energije - naglašava ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić.

Prilagodba novim uvjetima mora biti konkretna: od strateške sadnje drveća, preko uklanjanja invazivnih vrsta životinja do uzgoja sorti otpornih na klimatske promjene. Ali prilagodbu moramo imati na umu u svim daljnjim ulaganjima.

- Svaki euro javnog novca bi trebao biti uložen u ciljeve ili doprinositi ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova, kao i otpornosti na klimatske promjene - objašnjava v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, dok Ivan Güttler zaključuje:

- Želimo izbjeći najgoru stvar, to su gubici ljudskih života, gubici naše imovine i izbjeći gubitke u našim ekosustavima i biosferi.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

VELIKA ŠTETA NA OTOKU IŽU Golema količina kiše potopila kuće: “Voda izvire iz zemlje, ovo je Amazona!”

IŽ - Najavljeni potop noćas je pogodio zadarske otoke, a prema prvim dostupnim informacijama, najviše je nastradao otok Iž. Prognostičari su, podsjetimo, za sinoć najavili glavninu obilnih oborina. Na zadarskom području pala rekordna količina kiše - U Zadru je palo 164 litra kiše po četvornom metru u zadnja 24 sata

Morski HRJurica Gašpar

Bujica u Ninu nosila sve pred sobom, vodeni val visok pola metra noćas preplavio ceste: “Sve je podsjećalo na 2017.!”

Uslijed rekordne kiše na zadarskom području, izlila se noćas riječica Jaruga, pa je tako Ždrijac opet postao “otok”! Iz Nina doznajemo da je poplava vrlo slična onoj 2017. godine, kada je ovom gradiću nanesena ogromna šteta. - Rijeka Jaruga se opet izlila preko mosta i poplavila možda kao

Morski HRJurica Gašpar