Rimljani su bili srastveni kockari, dokazuje to i nalazište u Burnumu
NP KRKA - Da su rimski vojnici bili strastveni kockari, pokazuju i kockice pronađene na lokalitetu Burnum. Kockice su se izrađivale od keramike, bronce, olova, kosti, stakla, kvarca, bjelokosti, jantara čak i zlata.
Iznad kanjona, slapova i jezera, u prostoru izuzetnih ljepota u Nacionalnom parku Krka, nalazi se arheološki lokalitet Burnum. Bio je to rimski vojni logor i naselje, a ostaci logora mogu se vidjeti u mjestu Ivoševci, dvadesetak kilometara od Knina u smjeru Kistanja.
Osim priređivanja golemih javnih spektakala poput gladijatorskih borbi i utrka zaprega, Rimljani su rado igrali obiteljske i prijateljske igre.
Kad je riječ o društvenim igrama i igrama na sreću Rimljana, većina odmah pomisli na bacanje kocke, a rijetki znaju da su 'par-nepar' ili 'pismo-glava' bile u najmanju ruku jednako omiljene.
Po cijelom rimskom svijetu nalazimo ostatke kompleta za igre na pločama. Na lokalitetu Burnum pronađena je velika količina raznih žetona izrađenih od stakla, kamena, gagata i kosti koji su se koristili za igre na pločama.
Osobito je bila popularna igra razbojnika i njoj istovjetna igra vojnika. Srodne su današnjem šahu, a spominju ih rimski pisci Varon, Marcijal i Ovidije. Šesnaest ili trideset figura pješaka različitog statusa pomiču se po poljima šahovnice s ciljem dobivanja taktičke prednosti.
Među vojnicima bila je popularna i tabula u kojoj se žetoni pomiču po stazi na temelju tri broja postignuta bacanjem kockica. Nakon što bi se svi žetoni uveli na ploču s 24 rova cilj je bio odnijeti sve protivničke osamljene žetone. Tabulu su igrali svi, od djece do careva.
Na današnji minigolf podsjeća rimska igra orca, nazvana tako po starome glinenom vrču. U toj igri trebalo je kuglicu, orah ili lješnjak ubaciti u uzak otvor vrča, lonca ili amfore. Ako pri ruci nije bilo nikakve posude, jednostavno bi se izdubila rupa u zemlji.
Kod odraslih, a osobito među vojnicima, ipak je najpopularniji oblik zabave bilo kockanje. Kockice pronađene na lokalitetu Burnum pokazuju kako su vojnici bili strastveni kockari te je igra imala važnu ulogu u njihovom životu.
Antičke kocke bile su obično heksaedri s brojevima od jedan do šest, pri čemu su kocke morale biti tako numerirane da zbroj nasuprotnih stranica uvijek iznosi sedam. Izrađivale su se od najrazličitijih materijala: keramike, bronce, olova, kosti, stakla, kvarca, bjelokosti, jantara ili zlata. Osim heksaedara postojale su i 'kocke' u obliku osmerostranog zvrka ili poliedra s 18 ili 20 ploha.
Zanimljiv je podatak da je zakon o igrama na sreću donesen još u antici kojim je kockanje zabranjeno, a dobici su prema tom zakonu izjednačeni s pljačkom. Međutim, kockanje je bilo dopušteno za vrijeme saturnalija te za vrijeme sportskih natjecanja.
Kockanje se u antičkom Rimu smatralo štetnim po karakter i nedoličnim. Unatoč tome, kockalo se strasno, u svim društvenim slojevima, a ovisnost o kocki fenomen je poznat od davnina, navodi se na stranicama NP Krka.
B.K.
PROČITAJTE JOŠ: