>
I dok su se posljednjih dana svjetski lideri razletjeli između Washingtona, Moskve, Kijeva, Berlina i Pariza kako bi uložili diplomatske napore za smirivanje ratnohuškačke atmosfere oko Ukrajine koji, čini se, daju neke rezultate, usporedo se odvija jaka vojna aktivnost.
Američki vojnici, njih oko tri tisuće, stižu i razmještaju se u Poljskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj, a vjerojatno i u Estoniji. U Jadranu se provode NATO-ovi manevri, skandinavske zemlje podižu vojnu spremnost svojih armija, Danska je poslala nekoliko svojih zrakoplova u Litvu, a na sjeveru Norveške pripremaju se vojne vježbe, piše Jutarnji list.
Ne miruje ni Rusija, koja je započela ili započinje cijeli niz povezanih manevara ili vježbi gađanja teškog naoružanja od Kaspijskog jezera, preko Bjelorusije do Crnog mora i Sredozemlja. Područje koje obuhvaća gotovo “pola Europe” (Skandinavija i istočna Europa, najveće euro-afričko more i veliki dijelovi Rusije bit će ovih hladnih dana veljače poligon za pokazivanje mišića i zveckanje oružjem). Svi tvrde da se radi o manevrima u kojima se vježba “obrana i odvraćanje od napada”.
Najveće i najmasovnije vojne vježbe Rusi provode u svom Južnom vojnom okrugu, uz granicu s Ukrajinom, a u koji spada i 2014. godine anektirani Krim. Kako pišu ruski mediji, vježbe će se provoditi na 15 vojnih poligona u osam regija, a zanimljivo je da će manevrima biti obuhvaćene i dvije odmetnute gruzijske paradržavne tvorevine Abhazija i Južna Osetija. Vježbe će biti u Volgogradskoj oblasti, Stavropolju, Adigeji, Čečeniji, Karačevo-Čerkeziji, Sjevernoj Osetiji te Ingušetiji, a na Krimu će se uvježbavati, kako je rečeno, “obrana od iskrcavanja”.
Za vrijeme kopnenih manevara odvijat će se i pomorski na Crnom moru, uz sudjelovanje brodova iz Crnomorske, ali i Sjeverne i Baltičke flote. Sve četiri ruske pomorske flote – crnomorska, baltička, sjeverna i tihooceanska – te Kaspijska flotila, od 20. siječnja su u “manevarskom pogonu”. Prema ministarstvu obrane, u njima sudjeluje 140 brodova te više od 10 tisuća vojnika.
U Sredozemlje su, također radi vježbi, uplovili brodovi svih ruskih flota, pa čak i raketna krstarica Varjag te protupodmornički brod “Admiral Tribuc” i vojni tanker “Boris Butoma” iz Tihog oceana, dok je iz Sjeverne i Baltičke flote, piše BBC, u Mediteran stigla raketna krstarica “Maršal Ustinov”, fregata “admiral Kasatonov” te protupodmornički brod “Viceadmiral Kulakov”. Na putu iz Sevastopolja prema Sredozemlju je i moderna raketna krstarica “Moskva” te šest desantnih brodova “Olenogorski gornjak”, “Georgij Pobedonosec” i “Pjotr Morgunov” iz Sjeverne flote te “Koroljov”, “Minsk” i “Kalinjingrad”, koji su u sastavu Baltičke flote.
Moskovska Izvestija pišu da će na vojnim vježbama u Sredozemlju sudjelovati oko 20 brodova, kao i u onima na Crnom moru. Raketne krstarice naoružane se s po 16 raketa protubrodskih raketnih sustava Vulkan. U četvrtak 10. veljače u Bjelorusiji, uz ukrajinsku granicu, oko 200 km od Kijeva, započinju i zajedničke vojne vježbe ruske i bjeloruske armije Saveznička odlučnost 2022. Neki tamošnji analitičari smatraju da je to početak kraja “samostalnosti” bjeloruskih oružanih snaga te da se podređuju ruskom zapovjedništvu i ruskim strateškim vojnim planovima.
U stanju pripravnosti je i “ruski mirotvorni kontingent” u paradržavnoj tvorevini Pridnjestrovlje u Moldaviji uz ukrajinsku istočnu granicu. U Bjelorusiju su prebačeni raketni sustavi S-400, zrakoplovi Su-35, Su-25 SM te bombarderi Tu-22M3, vježbe će se odvijati na pet poligona – Brest, Domanovski, Gožski, Obuz Lesnovski te Osipovički, a koristit će se četiri vojna aerodroma – tri u široj okolici Minska – Baranoviči, Luninec, Mačulišći te Lida kraj Grodnog, grada nedaleko od poljske granice. U Bjelorusiju na manevre prebačene su trupe iz Istočnog vojnog okruga, koji obuhvaća ruski Daleki istok, a one bi se nakon vježbi trebale vratiti u svoje vojarne, barem kako se nagađalo da je ruski predsjednik Vladimir Putin obećao svom francuskom kolegi Emmanuelu Macronu na nedavnom sastanku u Moskvi. I dok diplomacija radi, ne miruju – očito – ni vojnici. Za svaki slučaj.
Vlado Vurušić
PROČITAJTE JOŠ:
VIDEO Putinovu jahtu brže bolje otpremili iz njemačkog brodogradilišta zbog straha od zapljene u slučaju ruskog napada na Ukrajinu
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev