Nekoliko sati nakon što su ruski projektili prvi put pogodili ukrajinske gradove 24. veljače, zapovjednik njemačke mornarice Terje Schmitt-Eliassen dobio je obavijest da uputi pet ratnih brodova pod njegovim zapovjedništvom u bivšu sovjetsku republiku Latviju kako bi pomogao zaštititi najranjiviji dio istočnog krila NATO-a, piše Reuters.
Brzojav je bio dio njemačkog pokušaja da pošalje “sve što može ploviti na moru”, kako je to opisao glavni šef mornarice, u obranu područja koje vojni stratezi dugo smatraju najslabijom točkom saveza.
Iznenadni odlazak plovila pokazao je kako je ruska invazija NATO i Njemačku vratila u novu stvarnost i suočila diplomate, obavještajne, političke i vojne dužnosnike s činjenicom koju sigurnosni izvori nazivaju najozbiljnijom prijetnjom sigurnosti saveza još od doba Hladnog rata.
– Ova misija jasno pokazuje našu prisutnost na istočnom Baltiku – kazao je Terje Schmitt-Eliassen. Ukupno 12 ratnih brodova s oko 600 mornara na brodu trebali bi započeti s operacijom čišćenja mina u narednim danima.
Dana 16. veljače, kada su obavještajni podaci pokazali da je invazija neizbježna, glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nazvao je sadašnju eru “novom normalnošću”.
Cijela situacija na svijetu uvelike sliči na povratak u prošlost, piše Reuters. Osnovan 1949. za obranu od sovjetske prijetnje, NATO savez suočava se s povratkom na mehanizirano ratovanje, ogromnim povećanjem izdataka za obranu i potencijalno novom željeznom zavjesom koja pada diljem Europe.
Izravna konfrontacija između NATO-a i Rusije mogla bi dovesti do globalnog sukoba.
– Došli smo do prekretnice – rekao je umirovljeni njemački general Hans-Lothar Domroese, koji je do 2016. vodio jedno od najviših NATO-ovih zapovjedništava u nizozemskom gradu Brunssumu.
– Imamo Kinu i Rusiju koji sada djeluju zajedno, hrabro izazivajući Sjedinjene Države za globalno vodstvo… U prošlosti smo govorili da odvraćanje djeluje. Sada se moramo zapitati: Je li dovoljno odvraćanje? – rekao je.
To naglašava Schmitt-Eliassenova misija – redovita vježba koju je pokrenula ruska invazija.
Problem je pristup. Prije nego što se Sovjetski Savez raspao, NATO je mogao krenuti s obuzdavanjem Sovjetskog Saveza blokiranjem zapadnog ulaza u Baltičko more. To bi zapečatilo Baltičku flotu Sovjetskog Saveza kako bi se spriječilo da stigne do Sjevernog mora gdje bi njeni ratni brodovi mogli napasti američke opskrbne konvoje.
Danas su uloge NATO-a i Rusije zamijenjene: ohrabrena Moskva mogla bi okružiti nove baltičke članice NATO-a i odsjeći ih od Saveza. Ako nova željezna zavjesa padne, NATO mora osigurati da njegove članice ne stoje iza njega.
Tri male zemlje, s ukupnom populacijom od oko šest milijuna ljudi, imaju jedinstvenu kopnenu vezu s glavnim teritorijem saveza. Koridor od nekih 65 km stisnut je između teško naoružane ruske eksklave Kalinjingrada na zapadu i Bjelorusije na istoku.
Dakle, Schmitt-Eliassenov cilj je zadržati plovni put otvorenim, kao liniju opskrbe i za države koje nisu članice NATO-a, Finsku i Švedsku. Vjeruje se da milijuni tona starih mina, streljiva i kemijskog oružja leže na dnu plitkog Baltičkog mora, što je naslijeđe dva svjetska rata.
Mine – bilo da su stare i neeksplodirane ili svježe postavljene – mogu imati utjecaj koji ne može biti poništen, rekao je Schmitt-Eliassen. Uočavanje mine može zatvoriti luke danima dok se područje čisti. Ako se to dogodi na Baltiku, postoji rizik da će “police supermarketa ostati prazne”.
Čak i komercijalni brodovi mogu postati vojni čimbenik na uskom zapadnom ulazu u Baltik, rekao je, misleći na scenarije kao što je incident u ožujku 2021. kada je kontejnerski brod Ever Given danima blokirao promet kroz Sueski kanal.
Za Baltik je ključna kopnena veza između Kalinjingrada i Bjelorusije, nazvana Suwalki Gap. Njeno zauzimanje bi odsjeklo baltičke države.
– Putin bi brzo mogao zauzeti jaz u Suwalki – rekao je Domroese, umirovljeni njemački general, dodajući da se to neće dogoditi danas ili sutra, “ali bi se moglo dogoditi za nekoliko godina.”
Nisu svi Putinovi nedavni postupci bili predvidljivi. On je 28. veljače stavio ruske nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti, uz retoriku za koju je Stoltenberg rekao Reutersu da je “opasna, nepromišljena”.
Dana 11. ožujka, ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je Putinu da Zapad pojačava vojne snage blizu zapadnih granica Rusije. Putin je zamolio Šojgua da pripremi izvješće o tome kako odgovoriti.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelinskiy upozorio je da će baltičke zemlje biti sljedeća meta Rusije. Baltičko more je veliko i prometno brodsko tržište za kontejnere i druge terete koje povezuje Švedsku, Finsku, Estoniju, Latviju, Litvu i Rusiju s ostatkom svijeta.
– To je prešlo iz normalnog mirnog područja u područje u kojem pažljivo koračate – rekao je Peter Sand, glavni analitičar platforme Xeneta za usporedbu zračnih i oceanskih vozarina. Uz poremećenu potražnju i logistiku, naknade koje pošiljatelji plaćaju za premještanje tereta iz Hamburga u Sankt Peterburg i Kalinjingrad smanjene su za 15% od invazije, prema podacima Xenete.
Gotovo 25 godina Zapad je vjerovao da se Rusija može ukrotiti diplomacijom i trgovinom kako bi se održala stabilnost i sigurnost u Europi. Godine 1997. NATO i Rusija potpisali su “osnivački akt” koji je zamišljen da izgradi povjerenje i ograniči prisutnost snaga obiju strana u istočnoj Europi.
– Savez je također nastojao izgraditi partnerstvo s Rusijom, koja je sudjelovala u vježbama NATO-a na Baltiku tek 2012. – kaže umirovljeni američki admiral James Foggo, koji je zapovijedao američkim i NATO flotama u Europi gotovo cijelo desetljeće do 2020. godine.
Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014., NATO je stvorio male, multinacionalne borbene jedinice u Poljskoj i tri baltičke države, koje služe kao prednja prisutnost za odvraćanje Moskve. No, broj snaga osmišljen je tako da ne krši “osnivački akt”, koji je ometao sposobnost NATO-a da trajno premješta trupe na Baltik i Poljsku.
– Svi smo mislili da više neće biti neprijatelja. Sada smo suočeni s nacijom koja pokazuje da je agresivna, da ima snage za koje smo mislili da se više neće koristiti – rekao je za Reuters admiral Rob Bauer, predsjednik vojnog odbora NATO-a.
Iako se brojke stalno mijenjaju, broj vojnika pod zapovjedništvom vrhovnog zapovjednika savezničkih snaga NATO-a u Europi (SACEUR) Toda Woltersa više se nego udvostručio od ruske invazije, na oko 40.000, prema NATO diplomatima i dužnosnicima.
NATO saveznici su također premjestili pet nosača zrakoplova u europske vode, u Norvešku i Sredozemno more, povećali su broj ratnih zrakoplova u zraku u zračnom prostoru NATO-a i više nego udvostručili veličinu borbenih jedinica na Baltiku i Poljskoj. Snage zemlje domaćina broje oko 290.000 u regiji, ali uglavnom pod nacionalnom kontrolom.
Najveći pomak u “novoj normalnosti” NATO-a, kažu diplomati, bivši dužnosnici i stručnjaci, jest preokret Njemačke od desetljeća duge politike niske potrošnje za obranu. Sputana krivnjom zbog svoje ratne prošlosti i rezultirajućeg pacifizma među svojim stanovništvom, Njemačka se odupirala pritisku Sjedinjenih Država da poveća ulaganje u vojsku prema cilju NATO-a od 2% BDP-a. Francuska i Britanija ispunjavaju cilj, ali njemačka potrošnja na obranu iznosila je samo 1,5 posto u 2021.
Sa zastarjelom opremom i nedostatkom osoblja, Berlin se desetljećima smatrao slabim partnerom zbog svoje nevoljkosti da šalje trupe u borbene operacije.
No, 27. veljače, kancelar Olaf Scholz rekao je da će Berlin sada ispuniti cilj od 2% – i obećao 100 milijardi eura injekcije u vojsku.
Njemačka je već neko vrijeme zabrinuta zbog prisutnosti Moskve u Baltičkom moru. Nakon ruske aneksije Krima, Berlin je sklopio savez zapadnih mornarica na Baltičkom moru.
Ubrzo nakon ruske invazije, Berlin je najavio da će kupiti 35 borbenih zrakoplova Lockheed Martin F-35 od Sjedinjenih Država kako bi zamijenio svoju zastarjelu eskadrilu Tornado.
Sjedinjene Države također prebacuju više vojne opreme u Europu, uključujući vozila i oružje u Belgiju, Nizozemsku, Njemačku i Poljsku koju bi tek pristigle američke trupe mogle upotrijebiti odmah, umjesto da čekaju tjednima da tenkovi i kamioni budu isporučeni iz američkih baza .
Douglas Lute, bivši američki veleposlanik pri NATO-u, rekao je za Reuters da bi “nova normalnost” NATO-a trebala biti korak naprijed u odnosu na ono što je Savez dogovorio nakon Krima. Vjerojatno će to biti napisano u NATO-ovom službenom glavnom strateškom dokumentu, poznatom kao njegov “Strateški koncept”, koji će biti dogovoren na sljedećem summitu NATO-a u Madridu u lipnju.
Rekao je da bi postojeće multinacionalne borbene jedinice NATO-a na Baltiku i u Poljskoj – izvorno ukupno oko 5.000 vojnika – trebale biti značajno povećane. Rekao je da očekuje “sofisticiranije sustave protuzračne obrane koji se nalaze naprijed”, uključujući Patriot i druge sustave na Baltiku i Poljskoj.
Ali – baš kao i u Hladnom ratu – NATO će morati nastaviti komunicirati s Rusijom kako bi izbjegao rizik nesreća s potencijalno razornim posljedicama.
– NATO ima određenu odgovornost učiniti više od pukog pokušaja da Rusiju zadrži van – rekao je Adam Thomson, bivši britanski veleposlanik pri NATO-u, a sada direktor think tanka European Leadership Network u Londonu.
– Riječ je o upravljanju neizbježnom strateškom nestabilnošću.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Ruski pukovnik na državnoj televiziji iznio nadrealan plan zauzimanja suverenih NATO država!
Rusija otišla korak dalje – Zaprijetili Švedskoj i Finskoj!
Podmorski komunikacijski kabel Cinia C-Lion 1 povezuje Helsinki u Finskoj s oko 1200 kilometara udaljenim Rostockom u Njemačkoj po dnu
Finska mrežna tvrtka Cinia priopćila je u ponedjeljak da istražuje pokvareni podmorski internetski kabel koji povezuje Finsku s Njemačkom. -
Prema nacrtu odluke datiranom 21. svibnja, ministarstvo je predložilo izmjenu granice oko ruskih otoka u istočnom dijelu Finskog zaljeva i
Danska je objavila da zaustavlja istragu o eksplozijama 2022. na plinovodima Sjeverni tok kojima je ruski plin dopreman u Njemačku.
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
