U posljednjih nekoliko tjedana zaprimamo dojave građana o opažanjima dupina u Riječkom zaljevu i kod Raba, koji se neobično ponašaju, borave u lukama i dopuštaju ljudima da im se približe ili se i sami približavaju ljudima, prate plovila i sl. - njihova pojava izazvala je veliku pozornost javnosti, posebice u posljednjem tjednu s obzirom na sve veći broj kupača i plovila na moru, javljaju iz Instituta Plavi svijet.
U oba slučaja radi se o jedinkama običnog kratkokljunog dupina (Delphinus delphis), vrste koja se u Jadranu smatrala regionalno izumrlom od kraja 70-ih godina prošlog stoljeća, a čija opažanja nakon više desetljeća ponovno bilježimo u posljednjih nekoliko godina. Iako su obični dupini društvena vrsta koja živi u skupinama od nekoliko desetaka ili stotina jedinki, dupini kod Raba i Rijeke su samotni (solitarni) obični dupini.
Pojava samotnih dupina zabilježena je kod više vrsta dupina i u svim dijelovima svijeta, uključujući i Jadran, gdje smo u znanstvenim radovima opisali dva slučaja samotnih prugastih dupina (Stenella coeruleoalba), u Vinodolskom kanalu i luci Mali Lošinj, te vjerojatno najpoznatiji slučaj samotnog dobrog dupina (Tursiops truncatus) Bobija koji je tijekom više godina boravio u Novigradskom i Karinskom moru.
Općenito, dupini su društvene životinje koje žive u skupinama unutar kojih postoje kompleksni međusobni odnosi i povezanost. Samotnim dupinima nazivamo one jedinke koje se odvajaju od ostalih jedinki svoje vrste i većinu vremena provode same i bez kontakta s njima. Zašto se neke jedinke odvajaju od skupina svoje vrste i postaju samotne još uvijek ne znamo.
Zanimljivo je da, bez obzira na vrstu, svi samotni dupini pokazuju gotovo identične obrasce ponašanja koji se s vremenom mijenjaju kroz četiri opisane faze. U prvoj fazi dupini se izoliraju od ostalih jedinki svoje vrste te borave u nekom manjem području (luka ili zaljev) gdje počinju pokazivati interes za nežive objekte, npr. brodove ili bove, ali ne pokazuju zanimanje za ljude. U drugoj fazi počinju redovno sami prilaziti brodovima ili plivati oko bova, no i dalje ne dopuštaju prilazak ljudima. U trećoj fazi počinju dopuštati prilazak ili čak fizički kontakt manjem broju ljudi, dok konačno u četvrtoj fazi dupin uopće ne zazire od interakcija s ljudima i dopušta ili sam inicira kontakt s više ljudi. Ukoliko dođe do treće ili četvrte faze, dupin obično postaje lokalna atrakcija što privlači veliki broj ljudi koji s njime žele plivati.
Intenzivna interakcija s ljudima neminovno dovodi do opasnosti za dobrobit dupina, ali i osoba prisutnih u njegovoj blizini. Izravni kontakt s ljudima može imati brojne negativne učinke na dupina: ljudi ga mogu ometati dok se odmara ili hrani; plivači na neprikladan način mogu dodirivati životinju i na taj je način slučajno ozlijediti (guranje prstiju u oči ili dišni otvor, pokušaji jahanja životinje, povlačenje za peraje i sl.); mogu mu nuditi hranu koja je neprikladna ili predstavlja izvor zaraze, a pritom se dupin može naviknuti da od ljudi traži hranu pa prestaje loviti plijen; zbog prisutnosti ljudi dupini su u većoj opasnosti od nasukavanja, upetljavanja u konope i ribolovne alate ili od sudara s brodicama. Osim toga, ljudi mogu pokušati namjerno ozlijediti dupina što je u više zabilježenih slučajeva dovelo do ugibanja životinje.
S obzirom da se radi o divljoj životinji ona uslijed neprimjerenog ponašanja ljudi može početi pokazivati agresivno ponašanje. Zabilježen je najmanje jedan slučaj gdje je dobri dupin usmrtio kupača (1994. u Brazilu) i više slučajeva u kojima je došlo do ozbiljnih ozljeda ljudi. U većini slučajeva agresivno ponašanje dupina reakcija je na neprimjereno ponašanje osoba koje su dupine pokušavale jahati, udarati, povlačiti za peraju, a u jednom slučaju čak i nagurati sladoled u dišni otvor dupina. Do ozljeda može doći i kada se dupin ne osjeća ugroženim već se radi o naglim pokretima koji mogu ozlijediti čovjeka čak i kada se dupin „igra“ tj. provodi vrijeme s kupačima.
Stoga apeliramo na sve koji se zateknu u blizini da ne pokušavaju prići i plivati s dupinom, dodirivati ga ili hraniti jer upravo na taj način može doći do navikavanja životinje na ljude što može dovesti do neželjenih posljedica. Osim mogućeg agresivnog ponašanja, u bliskim interakcijama samotnih dupina i ljudi postoje i druge opasnosti. Dupini nam mogu nam prenijeti brojne ozbiljne i teško izlječive bolesti – zoonoze – kao što su tuberkuloza, leptospiroza, itd. Jednako tako, ljudi tijekom bliskih interakcija mogu u populaciju dupina prenijeti bolesti koje mogu uzrokovati ugibanje velikog broja životinja. Stoga bi plivanje s njima, a posebice dodirivanje, trebalo svakako izbjegavati. Također, s obzirom da samotni dupini gube prirodan strah od plovila, mogu zadobiti teške ozljede od sudara s brodskim propelerima i uginuti.
Prema saznanjima Instituta Plavi svijet, obični dupini u Riječkom zaljevu i kod Raba su dobrog općeg stanja, nemaju vanjskih znakova bolesti, normalno zaranjaju i nisu izgladnjeli odnosno uspješno love plijen. Također, do sada nisu zabilježeni pokušaji namjernog ozljeđivanja iako već postoje snimke ljudi koji s dupinom plivaju i rone. Prema informacijama kojima raspolažemo, ovi dupini trenutno nisu agresivni i ne predstavljaju opasnost, ali smatraju da će ponašanje ljudi prema njima odrediti njihovu sudbinu u budućnosti.
Dupini su strogo zaštićene životinje te je zabranjeno njihovo uznemiravanje (pokušaj hranjenja, plivanja, dodirivanja ili proganjanja). Stoga vas pozivamo da:
Dojave svojih opažanja svih morskih sisavaca pa tako i samotnih običnih dupina možete napraviti putem aplikacije za pametne uređaje Marine Ranger (https://marine-ranger.org) razvijene kroz projekt LIFE Delfi sufinanciran sredstvima Europske Unije. Ovisno o tome dojavljujete li samo svoje opažanje ili želite prijaviti uznemiravanje, proganjanje ili pronalazak ozlijeđene ili zapletene životinje, aplikacija će vam ponuditi mogućnost kontaktiranja nadležnih službi (112) i stručnih organizacija (npr. Institut Plavi svijet).
Više o ponašanju u blizini dupina možete pronaći na stranicama Instituta Plavi svijet:
Zašto ne treba plivati sa dupinima
Zašto ne treba hraniti dupine
Pravila ponašanja u blizini dupina
D.G.
Iz Makarske nam stižu zanimljive snimke vatrenjače o kojoj smo do sada više puta pisali. - Pozdrav svima. Danas sam
Vrsta Paedocypris progenetica mogla bi odnijeti ovu laskavu titulu. Utvrđeno je da je najmanja zrela ženka ove vrste dugačka samo
Znanstvenici su otkrili najveći koralj na svijetu u jugozapadnom dijelu Tihog oceana, javlja BBC. Mega koralj, koji se sastoji od
Prestižnu titulu u jakoj konkurenciji za pticu godine 2025. osvojio je rusi svračak. S više od 40% glasova javnosti, ova
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
