ŠAMPION DALMACIJE Otok koji je u 2021. godini najbolja dalmatinska destinacija i 4. najuspješnija u Hrvatskoj

VIR – Otok Vir je u 2021. godini bio najbolja dalmatinska turistička destinacija i ukupno četvrti u poretku najuspješnijih hrvatskih destinacija. Bolji od Vira samo su Rovinj, Poreč i Medulin, dok su iza otoka rekordera ostali Umag, Mali Lošinj, Dubrovnik, Split, Novalja i Crikvenica.

– Kada je polovicom rujna prošle godine na Viru ostvareno nešto više od 2,26 milijuna turističkih noćenja, otok rekorder bio je na sjajnom četvrtom mjestu u poretku najuspješnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj. Bolji od njega bili su samo nedodirljivi Rovinj s više od 3,3 milijuna noćenja te Poreč s 2,47 i Medulin s 2,27 milijuna noćenja, a na isti poredak ukazala je i konačna godišnja statistika Hrvatske turističke zajednice za 2021., objavljena u prvim siječanjskim danima ove godine. Činjenica kako Vira nije bilo među najboljima u listopadu, studenomu i prosincu, čak ni u kategoriji noćenja domaćih turista (ima samo osmo mjesto u nekomercijalnom smještaju u prosincu, deseto u studenomu i treće u listopadu), dok je u rujnu bio šampion po broju domaćih gostiju (140.888 noćenja) i prometu u nekomercijalnom smještaju (183.412), ipak nije poremetila poredak utvrđen još polovicom rujna – kazao je direktor virskog TZ-a Srđan Liverić.

Rovinj je tako bio najbolja domaća destinacija i šampion 2021. po ostvarenim noćenjima (3,49 milijuna), drugi je bio Poreč (2,61), treći Medulin (2,33), četvrti Vir (2,29), peti Umag (2,14), šesti Mali Lošinj (2,01), sedmi Dubrovnik (1,92), osmi Split (1,75), deveta Novalja (1,73) i deseta Crikvenica (1,71 milijun noćenja). Četvrto mjesto Vira vrhunski je rezultat, najbolji dosad nakon lanjskog osvajanja šampionskog naslova, odnosno drugi najbolji u povijesti virskog turizma. Rezultat je još značajniji ako uzmemo u obzir da su tijekom protekle ljetne sezone – za razliku od pandemijske 2020. i tada posljedično skraćene sezone do polovice kolovoza – sve destinacije imale iste uvjete i odrađenu punu ljetnu sezonu.

– Rezultat je odličan i zaista možemo biti ponosni na činjenicu da smo četvrta najbolja destinacija u državi. Osobno mi je žao što nam je Medulin na trećem mjestu pobjegao za svega 45 tisuća noćenja, ali ostavili smo iza sebe Umag, Mali Lošinj, Dubrovnik, Split i druge top destinacije. Najbolja smo dalmatinska turistička destinacija, što je vrhunski rezultat i poticaj za napredak. Imat ćemo tijekom ove sezone priliku napraviti još bolji rezultat. Mi smo silno motivirani i već u pripremi nove sezone – kaže Liverić.

Vir je tako u sezoni koja ju već ostavio iza sebe i prepustio je turističkim analima, imao ukupno 2.291.626 turističkih noćenja prema evidenciji TZ-a, odnosno 0,44 posto manje u odnosu na 2020. kada je bio šampion hrvatskog turizma. No kako je istovremeno imao 134.951 turističkih dolazaka, ili 32,1 posto više nego 2020. (102.168 dolazaka), postavlja se pitanje zašto protekle sezone evidentno značajan rast dolazaka nije praćen približno istim ili sličnim brojkama rasta u noćenjima. Prije dvije godine Vir je imao rekordnih 22,5 noćenja u prosjeku, dok je lani taj statistički podatak pao na skromnijih 16,9.

– Analizirali smo tu situaciju i zaključili kako je odgovor u manjku od gotovo 150.000 noćenja domaćih gostiju. Došlo je do statističke promjene u opsegu noćenja nekomercijalnih gostiju, koju je uveo HTZ, pa smo dio evidencije noćenja gostiju izgubili u tom transferu – napominje direktor Liverić. Potvrđuje to usporedba 2021. i 2020. U protekloj sezoni na Viru je ostvareno 1.297.496 noćenja Hrvata koji su pritom imali 44.259 dolazaka, ili 29,3 noćenja u prosjeku, dok je prije dvije godine na otoku ostvareno 1.445.943 noćenja uz 38.794 dolazaka domaćih gostiju, odnosno čak 37,3 noćenja u prosjeku. Tih prosječnih 8 dana razlike svakako čini i dio trenda kraćeg zadržavanja, ili propuštanja dolazaka tijekom vikenda domaćih gostiju i vikendaša, zbog općenitog nedostatka događaja uslijed pandemijskih okolnosti. Naročito je to bilo vidljivo tijekom adventskih mjeseci (studeni i prosinac) kada su na Viru izostali uobičajeni događaji i subotnji koncertni šušur, što je dotad bila više nego solidna motivacija za vikend-dolazak na otok.

– Zbog epidemiološke situacije nismo organizirali događaje tijekom manifestacije Advent na Viru, ali je organizirani doček Nove godine, kada je na Vir došlo nekoliko tisuća ljudi,  zapravo pokazao koliko bi ljudi dolazilo na događaje da smo ih mogli imati – potvrđuje Liverić.

Ako nešto pri pogledu na statistiku treba obradovati turističke djelatnike na otoku, pogotovo privatne iznajmljivače, onda je to opći rast dolazaka stranih gostiju. Prošle sezone stranci su ostvarili 90.692 turističkih dolazaka – komercijalnih i nekomercijalnih – s rastom od 43,1 posto u odnosu na 2020. i svega 17,8 posto manje od rekordne 2019. U ovoj kategoriji turističkog prometa izraženoj dolascima u komercijalnom smještaju, krije se vrlo ohrabrujući podatak kako je rast dolazaka jednako praćen kod domaćih i stranih gostiju: Hrvati su u komercijalnom smještaju u dolascima rasli 14,5 posto, a stranci fantastičnih 45,7 posto.

– Uvijek možemo računati na značajan udio nekomercijalnog smještaja u ukupnim turističkim brojkama, jer govorimo o prošlogodišnjih 73,7 posto udjela nekomercijalnog smještaja u noćenjima i 42,1 posto u dolascima. Jasno je kako su nekomercijalni smještaj i nekretninski biznis, odnosno građenje Vira kao obiteljske destinacije, naša najveća snaga i prepoznatljivost virskog turističkog proizvoda, ali isto tako imamo i sve veći rast komercijalnog smještaja. S lanjskih više od 600 tisuća komercijalnih noćenja i zabilježeni rast od 35 posto, daleko smo nadmašili 2020. i sasvim se približili brojkama iz rekordne 2019. Očekujem kako ćemo u ovoj kategoriji turističkog prometa, ali i ukupnim statističkim pokazateljima, nastaviti rasti sljedećih godina – očekuje direktor virskog TZ-a, a dio tog puta odrađivat će se kao i dosad: kontinuiranom i opsežnom kontrolom prijavljivanja gostiju, edukacijom lokalnih iznajmljivača i promotivnim kampanjama. U ovom je potonjem Vir posljednjih desetak godina napravio daleko najviše.

– Naš je mukotrpan razvojni put prema pozicioniranju na turističkom tržištu i stvaranju prepoznatljivog turističkog brenda bio daleko najteži, jer smo prije petnaestak godina bili odbačeni od države i struke kao navodno neperspektivna sredina. Unatoč takvoj nezahvalnoj poziciji, uspjeli smo se dokazati gradeći virski turizam i komunalnu infrastrukturu vlastitim snagama. Trenutno smo destinacija s tri zvjezdice, s planovima i željom da u nekoj realnoj perspektivi postanemo turističko odredište s četiri zvjezdice. To je naša realnost i naš razvojni put – zaključuje direktor Liverić.

Iako četvrti u ukupnom poretku, Vir ipak nije ostao bez titula u raznim kategorijama turističkog prometa. S 1.297.496 ostvarenih noćenja Hrvata, otok rekorder i dalje je neprikosnoven u Hrvatskoj (druga Crikvenica ima samo 437.7453), a uvjerljivo najbolji je u nekomercijalnom smještaju u turističkim dolascima (56.805) i turističkim noćenjima (1.690.538). Drugi Dobrinj ima 406.371 noćenja, a Mali Lošinj 19.682 dolazaka, što je četverostruko i trostruko manje u odnosu na Vir. Statističkih 16,9 noćenja u prosjeku također je višegodišnja šampionska priča otoka rekordera; Rovinj, primjerice, ima 6,36, Poreč 6,05, Medulin 6,80, dok se iz top 50 destinacija otoku Viru donekle približio jedino Dobrinj s 11,51 noćenja u prosjeku.

Kažimir Škrbić