Satelitska tehnologija pratit će kakvoću mora na plažama diljem Hrvatske

Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) najavio je pokretanje inovativnog projekta Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification (CAPRI).

Projekt donosi napredni tehnološki sustav temeljen na umjetnoj inteligenciji (UI) za praćenje stanja mora korištenjem satelitskih snimaka i terenskih podataka. Projekt je usklađen s europskim smjernicama za održivi razvoj i klimatsku sigurnost, čime Republika Hrvatska postaje predvodnica u primjeni onih najsuvremenijih tehnologija u javnom zdravstvu.

Predstavnici provoditelja projekta istaknuli su kako je projekt CAPRI od iznimne je važnosti za unapređenje javnog zdravstva jer omogućava proširenje i daljnju modernizaciju trenutnog sustava monitoringa kakvoće mora na plažama diljem Hrvatske. Korištenjem ove satelitske tehnologije, HZJZ, nastavni i županijski zavodi će sada moći brže i češće prikupljati podatke, uključujući udaljene i vrlo izolirane lokacije poput otoka.

Time će se osigurati sigurnost zdravlja građana, turista i ostalih gostiju i brza reakcija u slučaju detekcije onečišćenja, kao što su opasne bakterije E. coli ili crijevni enterokoki. Provedba projekta CAPRI trajat će do prosinca 2026. godine.

Ključne prednosti

Ključne prednosti projekta CAPRI uključuju:

1. Širu geografska pokrivenost: Praćenje kakvoće mora obuhvatit će cijelo hrvatsko priobalje, uključujući otoke i udaljena područja.
2. Učestalije i preciznije praćenje: Satelitske snimke omogućit će svakodnevno praćenje, neovisno o vremenskim uvjetima ili fizičkoj dostupnosti lokacija.
3. Dinamičko praćenje zagađenja: Uz statičke izvore onečišćenja, sustav će omogućiti praćenje dinamičnih izvora poput pomorskog prometa, što je izuzetno važno u ljetnim mjesecima.
4. Razvoj prediktivnih sposobnosti: Korištenjem digitalnog blizanca, sustav će predvidjeti ekološke trendove i procijeniti precizno rizike za okoliš i javno zdravlje.
5. Brza integracija novih prepoznatih zagađivača: Sustav će se moći brzo prilagoditi za praćenje drugih izvora zagađivanja poput npr. mikroplastike.
6. Jačanje otpornosti na klimatske promjene: Sustav će se moći brzo prilagoditi i za praćenje klimatski uzrokovanih pojava poput npr. prekomjernog rasta temperature mora, bujanja planktona, invazija meduza koje imaju negativan učinak ne samo na zdravlje građana, turista i na bioraznolikost, već i plavu ekonomiju kao vrlo važan dio hrvatskog gospodarstva.
7. Proširenje tehnologije na zrak i kopno: Ova tehnologija koja se koristi za praćenje kvalitete mora može se primijeniti i za praćenje kvalitete zraka, biljnog pokrova, slatkovodnih sustava i općeg stanja kopnenih ekosustava.
8. Potporu turizmu i plavoj ekonomiji: Kontinuirano praćenje i upravljanje čistoćom mora i priobalnog pojasa bit će ključni čimbenik u razvoju održivosti hrvatskog turizma i jačanju klimatske sigurnosti.

J.T.