SLAB NADZOR Zločini protiv prirode prolaze nekažnjeno, pogotovo na moru!

Hrvatska se ponosi bogatstvom svojih zaštićenih područja i ekološkom mrežom, ali situacija na terenu nije zadovoljavajuća.

Suočavamo se s ozbiljnim problemom - neučinkovitošću nadzora i kontrole ilegalnih radnji u zaštićenim područjima i ekološkoj mreži i to je već dobro poznata stvar.

- Udruga "Sunce" već 25 godina aktivno djeluje u području zaštite prirode. Svjedoci smo razvoja zakonodavnog okvira i postepenog jačanja kapaciteta sektora zaštite prirode za pitanja planiranja upravljanja, posjećivanja, rada s dionicima, praćenja stanja prirode i slično. Međutim, bolna točka cjelokupnog sustava i dalje je neučinkovitost kontrole ilegalnih radnji, posebice na moru. Ovaj gotovo najvažniji segment zaštite prirode posljednjih godina, ne samo da se nije razvio do razine koja je nužna za postizanje EU i globalnih ciljeva očuvanja prirode na koje smo se obvezali, već je dodatno nazadovao – kaže Zrinka Jakl, voditeljica Odjela za zaštitu prirode "Sunca".

Poražavajuće stanje

Iz udruge "Sunce" poručuju kako "Analiza institucionalnog i pravnog okvira postojećih kapaciteta u zaštićenim područjima u Hrvatskoj“, provedena u okviru Interreg projekta EFFICIENTN2K, otkriva poražavajuće stanje.

Nedovoljni financijski i ljudski resursi, nekoordiniranost institucija i
niska razina provedbe zakona omogućuju kontinuirano uništavanje zaštićenih područja bez ozbiljnih posljedica za počinitelje. Čuvari prirode nemaju status službene osobe, što im otežava postupanja i onemogućuje djelovanje unutar ekološke mreže. Kazne za prekršitelje su preniske i ne predstavljaju stvarni odvraćajući čimbenik, dok javne ustanove nemaju pravnu podršku u slučajevima zločina protiv prirode. Dodatno, inspekcija zaštite prirode, policija, Državni inspektorat i druge službe ne surađuju sustavno, što usporava i otežava
provedbu zakona, zaključak je ove splitske udruge koji je svima koji se bave zaštitom prirode također dobro poznat.

Hitne i jasne reforme su nužne

Prvi je korak u tom procesu izmjena zakonskih propisa kako bi čuvari prirode dobili status službene osobe, a prekršajne i kaznene odredbe prilagodile se stvarnim potrebama zaštite prirode, poručuju iz "Sunca".

U praksi čuvari prirode ovlašteni za postupanje, nažalost, rijetko postupaju. Razlozi su razni – od politike, preko manjka stručnosti, do osobnog poznavanja počinitelja.

Uz navedeno, posljednjih nekoliko godina, javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima dobile su i dodatne ovlasti, na temelju Zakona o morskom ribarstvu te Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Umjesto jačanja kapaciteta, na njih su samo prebačene nove obveze, što dodatno opterećuje već neučinkovit sustav, navode dalje u priopćenju udruge "Sunce".

Novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama donio je nove obaveze ioanko već potkapacitiranim čuvarskim službama unutar javnih ustanova za upravljanje morskim zaštićenim područjima. Smatramo da je potrebno osigurati podršku javnim ustanovama vezano za provedbu ovog Zakona na temelju kojeg su u 2023. godini dobili značajne ovlasti upravljanja pomorskim dobrom, ali i za generalno postupanje. No ono što je važnije, javnim ustanovama treba zakonodavnim i organizacijskim izmjenama osigurati specijaliziranu pravnu podršku vezanu za postupanje u slučaju zločina protiv prirode – istaknula Matea Špika, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštitu prirode Sunca.

Profesionalno, koordinirano i efikasno

Čuvari prirode trebali bi se, prema stručnjacima iz udruge "Sunce", profesionalizirati, uz obveznu višu stručnu spremu i fokus na nadzor umjesto obavljanje tehničkih zadataka, poput uređivanja okoliša i naplate ulaznica.

Povećanje broja inspektora i njihovo kvalitetnije opremanje, osobito za nadzor na moru, ključno je za jačanje provedbe zakona. Institucijama uključenim u nadzor treba omogućiti smjenski rad kako bi stalno bile prisutne na terenu. Edukacija službenika o zločinima protiv prirode također je iznimno važna. Policija, tužitelji i suci često nisu ni specijalizirani ni senzibilizirani za ovu tematiku, i to predstavlja dodatan uteg.

Potrebno je unaprijediti i koordinaciju postupanja na moru između čuvara prirode, potom DIRH-a, policije, lučke kapetanije, inspektorata morskog ribarstva i Obalne straže. Bolja suradnja između institucija, koja uključuje redovne sastanke i jasnu podjelu odgovornosti, smanjila bi institucionalnu neusklađenost, smatraju u "Suncu" i s time se nije nego za složiti.

Za kraj, poruka je jasna - potrebna je politička odlučnost kako bi se kvalitetno i kooordinirano te efikasno borilo protiv zločina koji se čine nad prirodom.

- Hitno unaprjeđenje učinkovitosti nadzora u zaštićenim područjima kao i područjima ekološke mreže mora biti visoko na listi prioriteta Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u narednom razdoblju. Zaštita okoliša nije samo formalna obveza prema Europskoj uniji, već i pitanje odgovornosti prema budućim generacijama. Priroda ne može čekati - poruka je s kojom u "Sunce" završava svoj dopis. Poruka je ovo nad kojom se svatko tko želi dobro Hrvatskoj i njezinoj ljepoti treba dobro zamisliti.

J.T.

PROČITAJTE JOŠ:

VUK SIT, ZEMLJA U MORU Za odvratno divljaštvo na omiškom području “tip” kažnjen s 264 eura i nikom ništa!

Svega je tjedan dana prošlo od otvaranja “priče ” o fantomskom devastatoru koji je u Ruskamenu podlo pobacao zemlju u more, kad ono fantom više nije fantom. Iz Grad Omiša nakon našeg su pritiska nekako ustanovili tko je to podlo iskoristio nepažnju “zakonskog izvođača sanacije pera”. U svom nam službenom odgovoru

Morski HRJosip Tokić