Smiju li i kako klimatizacijski i drugi uređaji biti na fasadi zgrade?

Ugradnja klima uređaja ali i ugradnja antena, manjih sunčanih panela / ćelija, dimovoda, bankomata i raznih drugih uređaja na fasadu zgrade provodi se posvuda, uvelike mijenjajući izgled zgrade i često narušavajući njezinu vizuru. Što se zapravo smije, a što ne?

Dolaskom toplog vremena raste potražnja za klima uređajima. Vanjske jedinice klimatizacijskih uređaja nisu baš vizualno primamljive, a kad ih se 'nabije' na fasadu i to učini gotovo svaki suvlasnik u zgradi, onda se dobije nakaradni izgled zgrade (kao naslovna fotografija ovoga teksta). Smije li se vanjska jedinica klimatizacijskog uređaja postaviti na fasadu? Ne samo tog uređaja nego i drugih, pokušao je u raznim institucijama doznati Zgradonačelnik.hr.

Poslali su brojne upite ministarstvima, gradovima i upraviteljima te često dobili odgovore da se ovom temom dotiču različita pravna područja i odnosi te je nemoguće odgovoriti konkretno na sva pitanja jer je riječ o različitim stvarima i jedini tko bi mogao dati točne odgovore je Odjel komunalnog redarstva u svakom gradu.

Pravilnik i zakoni

U kontekstu upravnog područja gradnje Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima bez građevinske dozvole i glavnog projekta na postojećoj zgradi mogu se izvoditi radovi ugradnje sustava klimatizacije nazivne snage do 30 kW. Dakle, takvi radovi ne podliježu obvezi izdavanja građevinske dozvole ni drugog akta iz područja graditeljstva kojim se odobrava izvođenje takvih radova.

Tim Pravilnikom je uređeno i izvođenje ostalih radova koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom ili bez glavnog projekta (npr. antenski prihvati), objasnili su iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

U izvođenju navedenih radova investitor i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo izvođenje te se isti ne smiju izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. Također, treba voditi računa da na fasadi zgrade može biti zabranjeno, odnosno ograničeno izvođenje pojedinih radova s osnova drugih propisa (konzervatori, autorska prava...), ali ta pitanja građevinski propisi ne uređuju.

Isto tako treba imati u vidu da spomenuti Pravilnik:

Samo uređuje radove i građevine koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, ali
ne uređuje i uvjete koji bi za izvođenje tih radova trebali biti ispunjeni iz imovinskopravnih odnosa.

Naime, kod zgrada u suvlasništvu (što dakako uključuje višestambene zgrade) treba imati u vidu kako se fasada u načelu smatra zajedničkim dijelom zgrade pa se na zahvate na istoj u pravilu primjenjuju odredbe o upravljanju stvari u suvlasništvu, odnosno međuvlasnički ugovor suvlasnika.

Pitanja imovinskopravnih odnosa, odnosno upravljanja stvari u suvlasništvu nisu u djelokrugu Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine kao ni pitanja povezana s propisima iz zaštite kulturne baštine.

Kako kaže Rafael Ralić iz opatijske tvrtke za upravljanje zgradama Komuščak, a u ime Udruge upravitelj, ugradnja klima uređaja kao ni pločice iznajmljivača, tvrtki i slično (primjerice, riječ je o pločama koje svaka tvrtka mora imati na adresi sjedišta), nisu regulirana nijednim zakonom.

Teoretski bi to trebalo biti regulirano Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZOV) jer se radi o zajedničkim dijelovima zgrade i trebala bi suglasnost barem natpolovične većine suvlasnika, ali u praksi se to ne poštuje. Ali što se,pak, tiče raznih bankomata, reklama i slično, od kojih zgrada može ostvariti prihod, to je regulirano ZOV-om.

Ralić naglašava da je problem to što za najam duži od jedne godine treba 100 postotna suglasnost suvlasnika koju je gotovo nemoguće postići, a nikome se ne isplati postavljati uređaj za samo jednu godinu korištenja.

Pravo suvlasnika

No, sukladno čl.82. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pravo svakog suvlasnika nekretnine je da u skladu s građevinskim propisima o svome trošku, između ostalog izvrši promjenu na određenom posebnom dijelu nekretnine, naglasila je za Zgradonačelnik.hr Andrea Markešić iz zagrebačkog GSKG-a u ime Udruge upravitelj.

Napominje da je pri tome dopušteno zadrijeti u zajednički dio nekretnine samo ako je takva promjena uobičajena ili služi važnom interesu vlasnika posebnog dijela nekretnine pri čemu nije potrebno tražiti odobrenje ostalih suvlasnika.

Sukladno Zakonu o građevinskoj inspekciji upravno tijelo nadležno za poslove komunalnog redarstva obavlja nadzor u vezi s građenjem i izvođenjem radova koji se prema posebnom propisu kojim se uređuje gradnja, odnosno izvode radovi bez građevinske dozvole, glavnog projekta, odnosno drugog akta.

Zbog nezakonitog građenja propisane su zakonske mjere, a poduzimaju ih građevinski inspektori i komunalni redari.

Tako kada se npr. gradi građevina bez građevinske dozvole ili protivno građevinskoj dozvoli građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora ima pravo i obvezu narediti poduzimanje različitih inspekcijskih mjera koje su opisane na stranicama Ministarstva. A što se tiče građevinske inspekcije sve nepravilnosti građani mogu uputiti putem pisarnica u područnim jedinicama građevinske inspekcije po županijama.

Ostala pravila i odredbe pročitajte u izvornom članku Zgradonačelnik.hr.

I.B.