SPORTSKI RIBOLOVCI NA NOGAMA: "U javnom savjetovanju je bizaran Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru"

Na savjetovanje s javnošću iznijet je Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru, za kojeg mnogi naši sugovornici tvrde da je, u najblažu ruku, bizaran.

Kažnjavanje sviju zbog pojedinaca ili uvođenje reda u potpuni nered?

Ovaj novi Pravilnik vjerovatno je napisan pod utjecajem profesionalnih ribara.
Iako se slažem da ima mnogo nedozvoljenog izlova i prodaje istog bez računa, mislim da nije u redu kažnjavati sve zbog pojedinaca. Ograničavanje količine ulova na jednu ili dvije ribe ljudima koji iziđu dva puta mjesečno na more, naprosto nije u redu - smatra jedan od naših sugovornika među sportskim ribolovcima te dodaje:

- Postojeći Zakon je po mom mišljenju sasvim u redu. Eventualno treba uvesti progresivno kažnjavanje i sportskih i profi ribara koji krše zakon i ponavljaju uporno kršenje istog. Smatram da je rješenje u pojačanim kontrolama.
Također bi bilo dobro ta te iste kontrole koriste video nadzor te da snimke budu dostupne na zahtjev novinara. Na taj način bi izbjegli mogućnost korupcije i poznanstava. Ovako se udara i po poštenim ljudima koji sad ispadaju budale jer su se do sad držali zakona, a sad više ne mogu uloviti ribu za obitelji i staviti na stol u moru kojeg vole i uživaju - zaključuje naš prvi sugovornik, a nije mali broj oinih koji se s njim slažu.

- Savjetovanje s javnošću po definiciji je dvosmjeran proces u kojem stručni ljudi za određeno područje traže i primaju povratne informacije od građana odnosno javnosti u postupku izrade zakona i drugih propisa. Čitajući ovaj Prijedlog  razvidno je kako je termin „stručni“ ovdje samo „bella figura“ - smatra Antonio Sansović, mag. ing. naut., inače i sam sportski ribolovac.

Neograničen broj dozvola i "problematični Slovenci"?

- Vratimo li se 7 godina unatrag, „stručnjaci“ su navodno prvo htjeli susjednim Slovencima koji imaju vikendice u Hrvatskoj onemogućiti rekreacijski ribolov jer su dozvole mogli ishoditi samo oni koji imaju stalno prebivalište u Hrvatskoj. Međutim, Slovenci su se žalili Europskoj uniji i Hrvatska je morala uskladiti odredbe s pravilima EU-a te pružiti mogućnost kupnje godišnjih dozvola pod istim uvjetima za sve građane Europske unije, bez obzira na njihovo prebivalište. Nakon toga godišnje dozvole se više nisu mogle kupiti u bilo kojem periodu godine, nego samo 2 zimska mjeseca odnosno do 1. ožujka. Objašnjenje za to je navodno manji pritisak na morski ekosustav, iako, pazite, broj dozvola nije ograničen!

Zatim je istim Pravilnikom propisano obilježavanje ulova tijekom sportskog ili rekreacijskog ribolova i to odsijecanjem donje repne peraje, odnosno rezom duž glave. To je uvedeno da kojim slučajem riba ulovljena u sportskom ili rekreacijskom ribolovu ne završi u restoranskim vitrinama. Zamislite samo kakav bi to bio prekršaj! Tada su pristigle i brojne novine glede težine i veličine ulova, ali taj dio su „stručnjaci“ donekle prihvatljivo odredili - prepričava naš sugovornik i nastavlja:

Višestruka poskupljenja dozvola i drastična ograničenja ulova

- Međutim, evo u 2025. ni to nije bilo dovoljno definirano, pa su svoju dokolicu, koja očito nije mala, odlučili ispuniti dodatnim bizarnim pravilima. Pa tako uz poskupljenje veće od 100% za dnevne i višednevne dozvole, poskupile su i one najbrojnije za lokalno stanovništvo – godišnje dozvole za sportski ribolov od minimalno 40%, posebne dozvole za minimalno 30% i sl.

Glede ograničenja i nedozvoljenih radnji u sportskom i rekreacijskom ribolovu u članku 7. stavka (4) stoji:

"Prilikom ribolova udičarskim alatima bez obzira na vrstu dozvole, zabranjeno je koristiti elektromehanički ili hidraulični pogon."

Na što se točno odnosi ova odredba to samo „stručnjaci“ znaju. Ne vidim na koji način upotreba opreme koja olakšava izvođenje određenih ribolovnih tehnika i pomoćnih radnji, bilo da se odnosi na korištenje električne role, motora, vitla ili sl. može uz pusta ograničenja utjecati na konačan ulov. Odredba uz to što je dvosmislena, toliko je i nebulozna.

Dio koji se odnosi na označavanje i dopuštenu količinu ulova iz sportskog i rekreacijskog ribolova na moru članak 10. stavak (5), bez premca je najapsurdnija odredba ovog Prijedloga. U njoj je određen maksimalni broj jedinki koje je dozvoljeno uloviti i zadržati dnevno po ribolovcu. Ova stavka de facto označava zabranu sportskog i rekreacijskog ribolova.

Na najprostiji način opisano, čak i uvažavajući neka mišljenja „stručnjaka“ koji govore o prevelikom pritisku ribolovaca na morski ekosustav, da se zaključiti kako je za pronalazak ribe potrebno ići sve dalje od matične luke. Ribolovne pozicije više nisu nekoliko stotina metara od lučica nego i više desetaka nautičkih milja. Sad zamislite da se udaljite od lučice 15-ak Nm kako bi bacili parangal od 100 udica i onda nakon što ga izvučete shvatite da više od pola ulova nemate pravo zadržati jer je ministar po zanimanju pravnik ili onaj prije njega kineziolog te njima slični donio ovakvu suludu odredbu - smatra Sansović.

Protiv pravilnika i neki profesionalni ribari: "Pa Pravilnik je u sukobu s važećim Zakonom koji je iznad Pravilnika!"

- Neki članci se lome sa zakonom. Žele ukinuti električne pramčane motore (minkote), nema panulavanja, žele nametnuti elektronski očevidnik preko mobitela, što je totalno protuustavno. S druge strane, opada broj ribarskih inspektora. Istra ima svega 3. Ne žele uopće nove inspektore i sada si postavljam pitanje zašto? - kaže ribar iz Umaga, Daniele Kolec i dodaje:

- Ako nam budu nametnuli eočevidnik i ukinu nam minkotu, dajem ih na sud - upozorio je, te pojašnjava:

- U novom Prijedlogu Pravilnika piše npr koliko riba možeš uloviti npr jednog zubaca, jednog šampjera itd., dok u Zakonu o morskom ribarstvu piše drukčije - kaže i izdvaja članke Zakona koji se kosi s Pravilnikom, a treba znati da je Zakon uvijek iznad podzakonskih akata, poput Pravilnika.

Članak 29.

(1) Pojedine vrste riba i drugih morskih organizama koje su ulovljene u sportskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu moraju biti označene neposredno nakon ulova, a najkasnije prije napuštanja mjesta ulova.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ribe i drugi morski organizmi ulovljeni za vrijeme natjecanja u sportskom ribolovu, moraju biti označeni odmah po isteku roka za žalbu nakon obavljenog vaganja.

(3) U sportskom ribolovu i rekreacijskom ribolovu dopušteno je dnevno uloviti i sakupiti do pet kilograma riba i drugih morskih organizama, a dopuštena dnevna količina ulova može biti veća za masu jedne ribe ili drugoga morskog organizma kojim se premašuje dopuštenih pet kilograma.

(4) Sportski i rekreacijski ribolovac ne smije uz sebe imati veću količinu riba i drugih morskih organizama koji podliježu označavanju sukladno stavku 2. ovoga članka, a ulovljenih u sportskom, odnosno rekreacijskom ribolovu od količine propisane stavkom 3. ovoga članka.

(5) Pravne i fizičke osobe koje prodaju dozvole za sportski ribolov i rekreacijski ribolov na moru dužne su Ministarstvu dostavljati izviješća o prodanim dozvolama.

(6) Obrasce i način izdavanja dozvola za sportski, odnosno rekreacijski ribolov te sadržaj, oblik i rokove dostave izviješća iz stavka 5. ovoga članka, te označavanje iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o sportskom i rekreacijskom ribolovu na moru u kojem možete iznijeti i svoje prijedloge, nalazi se OVDJE.

Jurica Gašpar