Statistike ne lažu: Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2%, a broj privremeno nenastanjenih povećao za 43%

Prema rezultatima Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. u Republici Hrvatskoj bila su ukupno 2 391 944 stana, što je povećanje od 6,5% u odnosu na stanje u Popisu 2011. Broj stanova za stalno stanovanje, koji uključuje nastanjene i privremeno nenastanjene (prazne) stanove (2 028 725) bio je veći za 6,1%.

Broj nastanjenih stanova smanjio se za 4,2%, dok se u znatnoj mjeri (za 43,0%) povećao broj privremeno nenastanjenih stanova. Osim u stanovima, kućanstva su živjela i u ostalim stambenim jedinicama, kojih je bilo 1 976, te u kolektivnim stanovima, čiji broj iznosi 1441.

Detaljnije podatke o broju stanova po pojedinim kategorijama te stope promjena u odnosu na Popis 2011. možete pogledati u nastavku.

Od ukupno 1 433 445 nastanjenih stanova, najveći broj odnosi se na trosobne stanove (26,3%), četverosobne (26,0%) i dvosobne stanove (21,6%). Peterosobnih stanova ima 12,6%, jednosobnih 7,1%, šesterosobnih 4,1%, dok je udio stanova sa sedam, osam te devet i više soba u rasponu od 0,5% do 1,1%.

 Prosječna površina nastanjenih stanova u Republici Hrvatskoj iznosi 92m², dok je prije deset godina, prema podacima Popisa 2011., iznosila 81m².
Usporedba po županijama pokazuje da stanovi prosječno najveću površinu imaju u Međimurskoj (114 m²), Zagrebačkoj (110 m²), Krapinsko-zagorskoj (109 m²), Koprivničko-križevačkoj (108 m²) te Varaždinskoj županiji (106 m²). Nasuprot tomu, županije s prosječno najmanjom površinom stanova jesu Ličko-senjska (89 m²), Primorsko-goranska (83 m²), Splitsko-dalmatinska (82 m²), Šibensko-kninska (82 m²) te Grad Zagreb, sa 79m².
Kad nastanjene stanove promatramo prema godini gradnje, primjećujemo da je najviše stanova, tj. 275 104 stana ili njih 19,2%, izgrađeno u razdoblju 1971. − 1980., njih 237 654 ili 16,6% u razdoblju 1981. − 1990., a u razdoblju 1961. − 1970. ukupno 229 513 stanova ili 16,0%.

 U nastanjenim stanovima u Republici Hrvatskoj živjelo je ukupno 1 433 445 kućanstava, koji su se tim stanovima koristili prema različitim osnovama. Najveći udio, njih čak 86,5%, činila su kućanstva privatnih vlasnika ili suvlasnika, 7,8% kućanstava koristilo se stanom na temelju srodstva s vlasnikom ili najmoprimcem stana, dok se 4,4% kućanstava stanom koristilo na temelju slobodno ugovorene najamnine s vlasnikom stana. Bilo je 1,0% kućanstava sa statusom najmoprimca sa zaštićenom najamninom, a 0,3% kućanstava koristilo se stanom po ostalim osnovama.

 A.B.

PROČITAJTE JOŠ:

Splićani u panici zbog cijena najma u Zagrebu: “Ajme roditeljima što šalju djecu na fakultet...”

Cijena najma opremljenog stana u Zagrebu iznosi barem polovicu prosječne zagrebačke plaće (1335 eura) te je postalo gotovo nemoguće priuštiti si najam pristojnog stana. - Iza Nove godine moja sestra dolazi iz Slavonije u Zagreb na jedan projekt u trajanju od dva, možda tri mjeseca. Već dva tjedna zove brojeve

Morski HRJurica Gašpar