Što je novo u novom Pravilniku za obavljanje podvodnih aktivnosti?

Dobili smo novi pravilnik o načinu izdavanja dopuštenja za obavljanje podvodnih aktivnosti. Novo je to da je donešen u suradnji Ministarstva Kulture i Zajednice Ronilačkog Turizma. Jedna nova i hvale vrijedna praksa.  Nekako se kod nas uvriježilo mišljenje da je ovakva suradnja nemoguća i da smo suprotstavljene strane. Ali evo uspijeli smo dokazati da nije tako i da Ministarstvo Kulture u Turističkim tvrtkama koje se bave ronjenjem ima partnere.

Koje su najvažnije novosti?

Prije svega to je da su tvrtka ili obrt nadležni za ronjenje, te da se ne svrti sve oko osobe voditelja ronjenja. Naime ta praksa je imala veliku manu, kod promjene poslodavca, bolesti ili odlazka osobe sa svoje funkcije. Tada bi nastajali problemi – tko će sada voditi ronjenje?

Druga velika promjena je da voditelj ronjenja mora biti nazočan, a ne u moru s grupom. Ovo je prije svega važno za sigurnost ljudi koji sudjeluju u ronjenju. Jer ako voditelj procijeni kako je bolje da je na brodu u svrhu sigurnosti, ima veću mogućnost reagiranja (ovo je posebo izraženo kod jako dubokih ronjenja).  Voditelj ronjenja može ići s grupom pod more u svrhu prezentacije lokacije ali i to ne mora činiti.

Ljudi koji rone turistički, vole to što rade i ne devastiraju

Nažalost manjkava je kontrola onih bez imena tvrtke i sjedišta. Ronioci koji dolaze rekreativno roniti u Hrvatskoj, rade to iz ljubavi i s dužnim poštovanjem.  Polako ali sigurno mijenja se stav prema roniocima. Nažalost godinama nas je pratio glas devastatora i krivolovaca i to ne bez razloga. Ali i vremena se mijenjaju, a mijenjaju se i moralna načela.

A oni koji žive od ronjenja, naravno da štite svoje lokacije. Mnogi su tu u poslu po 20 i više godina, djeca im rade u ronjenju. Pa tko više čuva svoj izvor prihoda? Nama koji živimo od turizma svaka riba je bitna, jer more je sve pustije.

Danas sve više ljudi ima razvijenu ekološku svijest, saznanja o kulturnoj baštini, povijesti svoje zemlje i na devastaciju se gleda s prijezirom. Obrazovanje i napredak društva puno su napravili na tom polju. Nažalost još ima takvih primjera, ali ti i takvi rone sami, noću ili kad nema nikog na moru.

Drago nam je da je Ministarstvo Kulture pružilo ruku turizmu, pomoglo da ronilčaki turizam ide naprijed, sad je na nama da se pokažemo. Imamo 5 godina da budemo još bolji i uspješniji.  U trenutcima kad hrvatski turizam opet dobiva konkurenciju od Egipta, Turske i Grčke, ovo je hvale vrijedan napredak.

Čekamo donošenje natječaja za pojedine lokacije. I tu će biti novosti, i to mogu slobodno reći pozitivnih, ali o tom potom.

Novi pravilnik možete pronaći OVDJE.

Vedran Dorušić, predsjednik Zajednice Ronilačkog Turizma

PROČITAJTE JOŠ: Novi pravilnik o ronjenju uz potopljena kulturna dobra: Vjetar u turistička jedra, ovaj put ronilačka