Što pomorcima donose izmjene Pomorskog zakonika?

Hrvatski sabor je izglasao Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika, Zakon je donesen na 11. sjednici 08. veljače 2019. s 98 glasova za i 1 protiv.

Novi Pomorski zakonik ima za cilj osnažiti konkurentnost hrvatskog brodarstva, ali i pomoraca, učiniti atraktivnom zastavu Republike Hrvatske za upis stranih plovila, a usvojene su i izmjene vezane za upisnik plovila, ugovor o najmu jahte i brodice, rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja mora i mnoge druge, tvrdi Sindikat pomoraca Hrvatske.

Naime, upisnik će biti u potpunosti digitaliziran i centraliziran kroz objedinjavanje podataka iz postojećih upisnika u novom jedinstvenom e-upisniku svih vrsta plovnih objekata.

Također se, a vezano uz djelatnosti u području nautike, uvode novine u smislu poreza po tonaži za jahte te se mijenja definicija brodice i jahte i uvodi novi pojam – velika putnička jahta, ali se uvodi i do sada ne definirani ugovor o najmu jahte i brodice te ugovor o nautičkom vezu.

Ovim se zakonom osnažuju i rješenja vezana za sprječavanje onečišćenja s pomorskih objekata kao i reakcije u slučaju iznenadnih onečišćenja mora te se podižu granice ograničenja odgovornosti brodara za određene pomorske tražbine u skladu s odredbama Konvencije o ograničenju odgovornosti za pomorske tražbine iz 1976., kako je izmijenjena i dopunjena (Protokolom iz 1996. godine s izmjenama iz 2012. godine).

Novim Pomorskim zakonikom, između ostalog, provedena je i druga faza tzv. socijalne reforme za hrvatske pomorce za koju se Sindikat pomoraca Hrvatske zalaže već godinama.

Za Sindikat pomoraca Hrvatske najznačajnije izmjene učinjene su u dijelu socijalne reforme za pomorce koje se mogu podijeliti u 3 grupe, kako slijedi:

– pomorački vježbenici,

– slučaj ne mogućnosti ostvarivanja 183 dana plovidbe za oslobođenje od porezne obveze,

– pomoračka mirovina.

U odnosu na pomoračke vježbenike Ministarstvo je u potpunosti prihvatilo prijedlog Sindikata pomoraca Hrvatske. Naime, od samog početka provođenja Mjera aktivne politike zapošljavanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje vježbenici palube, stroja i elektrotehnike bili su isključeni, odnosno diskriminirani, u odnosu na sva ostala zvanja koji su imali mogućnost aplicirati na mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Tek krajem 2014. godine Vlada RH donosi Program sufinanciranja ukrcaja vježbenika palube, stroja i elektrotehnike na brodove u međunarodnoj i nacionalnoj plovidbi za 2015. kojim su osigurana sredstva sufinanciranja troškova brodara za ukrcaj vježbenika, no navedeni Program je bio samo privremena mjera bez trajnog karaktera. Stoga je Sindikat pomoraca Hrvatske predložio unutar resorno sufinanciranje dijela troškova osposobljavanja vježbenika koji bi navedenim zakonskim izmjenama postao trajnog karaktera, a model  bi se propisao posebnim Pravilnikom kojeg bi donio ministar.

Konačno u novom Pomorskom zakoniku propisano je da Ministarstvo može sudjelovati u pokriću troškova plaća i doprinosa vježbenika tijekom trajanja vježbeničke službe, te da će uvjete za utvrđivanje prava na pokriće troškova ministar će utvrditi posebnim propisom.

Sredstva u iznosu od 8.000.000,00 kuna za 2019. i 2020. biti će osigurana u Državnom proračunu, a način i uvjeti ostvarivanja prava na sufinanciranje troškova propisati će se naknadno, podzakonskim aktom te se primjena ove mjere očekuje u drugoj polovici 2019. godine.

Nadalje, u odnosu na postojeći porezni režim za pomorce u međunarodnoj plovidbi smatrali smo imperativom pravično uređenje poreznog režima za hrvatske pomorce u međunarodnoj plovidbi, zbog cijelog niza apsurdnih situacija koje je praksa donijela, stoga smo inzistirali da sa socijalnim partnerima postignemo konsenzus u vezi istoga. Također, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture je u potpunosti prihvatilo prijedlog Sindikata pomoraca Hrvatske i socijalnih partnera.

Stoga će se novim Pomorskim zakonikom za postizanje potrebnih 183 dana plovidbe za godinu za koju se utvrđuje obveza poreza na dohodak uračunavati:

dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj ili na brodu ili na povratku ili dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu i dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu, kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni, zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga.

U slučaju otmice i zatočeništva, umirovljenja ili smrti člana posade u poreznoj godini, držat će se da je ostvaren uvjet plovidbe od 183 dana za tu poreznu godinu.

Također danima potrebnim za oslobođenje od porezne obveze mogu se pribrojiti dani plovidbe, dani provedeni na putu od mjesta prebivališta do mjesta ukrcaja na brod, dani potrebni za povratno putovanje, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale na putu za ukrcaj, na brodu ili na povratku, dani liječenja zbog bolesti ili povrede nastale nakon iskrcaja ili prije ukrcaja koje bi onemogućile ishođenje uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za plovidbu, dani provedeni na stručnoj izobrazbi u inozemstvu ili tuzemstvu kao i dani do isteka ugovora o radu koji su neostvareni zbog napuštanja člana posade od strane brodara ili prestanka ugovora o radu zbog poslovno uvjetovanih razloga,  koji u prethodnoj godini nisu uračunati u 183 dana.

Konačno, u odnosu na tzv. pomoračku mirovinu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava predlagalo je da se u sklopu „mirovinske reforme“ ista regulira općim propisima što bi u konačnici značilo da bi pomorci u bližoj budućnosti pravo na mirovinu ostvarivali sa 67 godina života, te bi se navedena dobna granica umanjivala prema modelu 5 godina plovidbe za umanjenje 1 godine dobne granice, rezultat kojega bi bio da bi pomorci nakon 15 godina plovidbe mirovinu ostvarivali sa 64 godine, što smo smatrali nedopustivim. Suprotstavili smo se navedenom prijedlogu, te je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture prihvatilo naše prijedloge, time će se pomoračka mirovina regulirati posebnim propisom odnosno Pomorskim zakonikom te će pomorci ostvarivati mirovinu sa 60 godina života i 15 godina plovidbe.

SPH