Što pomorcima donosi novi kolektivni ugovor?

Novi kolektivni ugovor za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu, odnosno u kabotaži, potpisali su u Rijeci David Sopta, predsjednik uprave Jadrolinije, u ime Hrvatske udruge brodara Mare Nostrum, Anton Miculinić iz Nezavisnog sindikata pomoraca putničkih brodova Hrvatske (NSPPBH) i Antun Aljinović, predstavnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH). Ugovor stupa na snagu 1. rujna ove godine.

Novi kolektivni ugovor potpisan je 11 godina nakon isteka zadnjeg, potpisanog još prije punih četvrt stoljeća, 1998. godine, a za sad obuhvaća pomorce zaposlene u kabotaži, odnosno linijskom obalnom prometu, zaposlene kod domaćih brodara, članova Udruge Mare Nostrum, njih ukupno oko dvije tisuće ili nešto više, od čega većinu čini oko 1.400 pomoraca zaposlenih na brodovima Jadrolinije. Novim su kolektivnim ugovorom poboljšana materijalna prava pomoraca, od iznosa plaća, preko pomorskog dodatka i hranarine, zbog čega u Jadroliniji procjenjuju da će u prosjeku plaće pomoraca u toj kompaniji porasti za oko dvadeset posto u neto iznosu.

Prema sindikalistima, u novom su kolektivnom ugovoru neka prava pomoraca smanjena, u prvom redu naknada plaće za vrijeme bolovanja, a problem je i raspodjela radnog vremena te brisanje subote kao neradnog dana, navodi Novi list.

Liberalizacija tržišta

Kolektivni ugovor, iako obuhvaća gotovo sve pomorce u nacionalnom linijskom prijevozu, ipak nije nacionalni ili granski, barem za sad, što bi trebao biti jedan od glavnih ciljeva – kako bi se njegovom primjenom na zaposlenike svih brodara, domaćih i eventualnih stranih koji žele raditi u obalnom linijskom prijevozu u hrvatskim teritorijalnim vodama, eliminirala mogućnost pojave nelojalne konkurencije, u prvom redu stranih brodara s radnom snagom čija su primanja ispod minimuma propisanog ovim kolektivnim ugovorom.

U tom dijelu sada je na potezu ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, od kojeg sindikati, ali i brodari, očekuju da potpisani kolektivni ugovor proglasi granskim, čime bi njegova primjena bila obavezna za sve brodare koji će ubuduće htjeti raditi u hrvatskom obalnom linijskom prijevozu. Očekuje to i potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji ističe kako je upravo zaštita hrvatskih pomoraca i brodara od pojave nelojalne konkurencije jedan od primarnih ciljeva kolektivnog ugovora.

- Ovaj je ugovor apsolutno važan ne samo zbog materijalnih i socijalnih prava hrvatskih pomoraca, nego i zbog zaštite pomoraca kao najvrjednijeg resursa našeg pomorstva, kao i domaćih brodara. Pregovarački proces dugo je trajao, ali na kraju je dogovor postignut, na čemu zahvaljujem svim predstavnicima sindikata i brodarima, članovima udruge Mare Nostrum. Bilo je određenih nesuglasica, ali na kraju je postignut sporazum. Ovaj kolektivni ugovor vrlo je važan u kontekstu liberalizacije tržišta obalnog linijskog prijevoza i tržišne utakmice. Odredbama ovog ugovora štitimo naše pomorce i brodare, što je ključno za njihovo jačanje i jačanje njihove pozicije na tržištu jer će, kada ovaj kolektivni ugovor bude proglašen granskim, svi brodari u kabotaži morati pomorcima isplaćivati plaće i dodatke propisane njime - kazao je ministar Butković.

Predsjednik Uprave Jadrolinije David Sopta je prilikom potpisivanja ugovora istaknuo da se kolektivni ugovor potpisuje u trenutku kada je zaštita prava hrvatskih pomoraca u posebnom fokusu i nužno potrebna.

- Namjera nam je, nakon ovog potpisivanja, sa sindikalnim partnerima koji pokrivaju gotovo 99 posto zaposlenika u kabotaži, da Ministarstvo rada taj kolektivni ugovor proglasi granskim. U kontaktima i razgovorima s Ministarstvom rada, s njihove je strane jasno istaknuto da ne postoji termin nacionalni kolektivni ugovor jer je riječ o reliktu iz devedesetih godina prošlog stoljeća, već da je riječ o granskim kolektivnim ugovorima koji se onda proširuju na sve brodare koji imaju potpisane ugovore za obavljanje kabotaže unutar granica Republike Hrvatske. Dakle, svi brodari, domaći ili strani, koji se bave tim poslom, morat će se pridržavati odredbi granskog kolektivnog ugovora koji će biti obvezujući za sve - kaže Sopta.

Pomorski dodatak

Na pitanje što će, primjerice, prosječni pomorac na brodovima Jadrolinije, osim zaštite pred substandardnom konkurencijom, dobiti novim kolektivnim ugovorom, Sopta odgovara kako će u prvom redu dobiti veću plaću, a uz nju i veći iznos pomorskog dodatka i hranarine.

- Postoje i posebni dodaci ugovoru u kojima ima još zahtjeva i mi ćemo tim zahtjevima izaći u susret. Nama je u fokusu hrvatski pomorac i učinit ćemo sve da ga zaštitimo, da se na svom radnom mjestu osjeća dobro te da bude stimuliran za rad u hrvatskoj linijskoj obalnoj plovidbi. Da vidi svoju budućnost u Jadroliniji, odnosno u kabotaži općenito. Svakako, ponavljam, želimo da se to proširi kao granski kolektivni ugovor i da bude obvezujuće za sve sadašnje i buduće brodare koji održavaju kabotažu, a javljat će se na natječaje za linije, kako bismo svi imali iste uvjete u vezi s materijalnim pravima pomoraca. Na tome treba inzistirati, a vjerujem da smo ovime to i postigli - ističe Sopta.

Sindikati su istaknuli zadovoljstvo potpisivanjem kolektivnog ugovora, ali ipak nekim njegovim dijelovima nisu u potpunosti zadovoljni. Tako Antun Aljinović iz Sindikata pomoraca Hrvatske demantira Soptu po pitanju termina nacionalnog kolektivnog ugovora, navodeći kako je u Zakonu o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prijevozu, donesenom prošle godine, i dalje prisutan termin nacionalnog kolektivnog ugovora.

- Zadovoljni smo što su brodari prihvatili barem da se u tumačenju izraza on spominje kao nacionalni kolektivni ugovor, kako je navedeno u Zakonu. Zadovoljni smo jer je velikim dijelom prihvaćen naš zahtjev za povećanje svota osiguranja u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta pomoraca. Nismo zadovoljni novim člankom o posebnom rasporedu i organizaciji radnog vremena koji dopušta da pomorci u sezoni rade preko punog radnog vremena, a izvan sezone kraće od punog radnog vremena, čime se otvara mogućnost da pomorci ljeti rade i do četrnaest sati dnevno, bez plaćenih prekovremenih sati. U starom kolektivnom ugovoru preraspodjela je bila točno definirana, a sad je samo kratko navedeno da poslodavac ima pravo na posebnu raspodjelu radnog vremena - kaže Aljinović.

Još jedna zamjerka SPH-a na novi kolektivni ugovor je subota koja je starim ugovorom bila definirana kao neradni dan, dok u novom nije.

Prijedlog brodara

- U starom kolektivnom ugovoru maksimalni broj dana godišnjeg odmora nije bio ograničen, a sad je ograničen na trideset dana. Naknada za bolovanje je smanjena, prvotni prijedlog brodara bio je da se s devedeset posto plaće smanji na sedamdeset, a onda su ipak pristali da to bude osamdeset posto. Što se tiče obračuna plaća, iako se najavljuje povećanje, mi ga još nismo vidjeli. Povećane su minimalne plaće, ali ne sviđaju nam se omjeri, jer je do sad plaća zapovjednika na brodu iznosila četiri najmanje plaće na brodu, a sad je 2,7 najmanje plaće. Na taj način će biti otežano pronalaženje adekvatnih stručnih kadrova zapovjednika i drugih viših brodskih časnika - kaže Aljinović.

U NSPPBH-u imaju manje zamjerki na novi kolektivni ugovor pa Nediljko Bulić, predsjednik Glavnog odbora NSPPBH-a, inače većinskog sindikata u Jadroliniji, kaže da su zadovoljni s otprilike osamdeset posto odredbi novog kolektivnog ugovora.

- Samo u Jadroliniji ovaj se kolektivni ugovor odnosi na 1.380 pomoraca, a gledajući cijelu granu, ako se ugovor proširi kao granski, govorimo o vjerojatno do dvije i pol tisuće ljudi koji će njime biti obuhvaćen. Nikad ne možete biti sto posto zadovoljni, ali smatram da smo sve one najvažnije stvari po pitanju materijalnih prava pomoraca riješili na zadovoljavajući način. Najveći iskorak je obračun plaća koji će, nakon dvadeset-trideset godina, značajno povećati njihova primanja, a nakon toga i pomorski dodatak koji će biti dvostruko veći. Dogovorili smo i trideset posto veće iznose naknade za prehranu, a kroz druge odredbe smo u kolektivni ugovor stavili i da ih tako nazovem ‘osigurače’ za isplate regresa, božićnice, prigodnih nagrada itd. Imamo i stavke osigurane svote u slučaju smrti ili trajnog invaliditeta koje su značajno povećane, kao i puno drugih stvari koje smo uspjeli dogovoriti. Voljeli bismo da su neke stavke dogovorene drukčije, poput dana godišnjeg odmora, ali to nije toliko važno da bismo zbog toga zaustavili proces pregovaranja i potpis kolektivnog ugovora. Smatramo da su stavke o kojima sam govorio, poput plaće i dodataka, važnije od toga hoće li netko imati trideset ili trideset i dva, tri dana godišnjeg odmora - kaže Bulić, dodajući kako sve ugovoreno neće imati smisla, ukoliko se potpisani kolektivni ugovor ne proglasi granskim. - Po našim saznanjima, ne očekujemo da će oko toga biti problema, već da će proglašenje kolektivnog ugovora granskim ići vrlo brzo. Mislim da nema razloga da ministar rada to ne učini jer nama je to osigurač i zaštita od nelojalne konkurencije i brodara koji se, kako smo u zadnje vrijeme vidjeli, pokušavaju ugurati na naše tržište s brodovima sumnjive kvalitete koji nisu ni konkurentni, niti razvojni u smislu linijskog brodarstva - kaže Bulić.

O novom kolektivnom ugovoru upitan je i glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan koji kaže kako su održana tri kruga pregovora na kojima se raspravljalo o prijedlogu teksta koji je predložila Udruga brodara Mare Nostrum, tijekom protekla tri tjedna, nakon jedanaest godina, koliko je Sindikat pozivao na pregovore.

- Naši pregovarači su uputili set prijedloga i zahtjeva kojima se u pregovorima predloženi tekst korigirao na dobrobit pomoraca. Iako je sam tekst Kolektivnog ugovora u nekim stavkama nepovoljniji nego što je to bio onaj davne 1998. godine ispregovarani NKU, ipak smo odlučili potpisati usuglašeni tekst. U prvom redu u svrhu zaštite hrvatskog tržišta od moguće nelojalne konkurencije iz trećih zemalja, a samim time i očuvanja radnih mjesta za hrvatske pomorce. Također ostaje mogućnost poboljšanja uvjeta kroz pregovore o posebnim dodacima kolektivnom ugovoru, a koji će se pregovarati sa svakom kompanijom zasebno (Jadrolinija, Rapska plovidba i TP line).

Svakako očekujemo da će odlukom Ministarstva rada i socijalne skrbi navedeni kolektivni ugovor biti standard kojeg će se morati pridržavati sve kompanije koje žele raditi i konkurirati na hrvatskom tržištu. Za kraj moramo iskazati nezadovoljstvo načinom vođenja pregovora i kratkim vremenskim ograničenjima i pritiscima kojima su naši pregovarači bili izloženi. Svaki stavak kolektivnog ugovora riješen na povoljniji način za naše pomorce vrijedan je truda i uloženog vremena, tim više što se upravo na inzistiranje pregovarača sa strane brodara on primjenjuje tek od 1. rujna ove godine - odgovorio je Melvan, piše Novi list.

I.B.