>
Komparativna studija fiziologije ronjenja delfina, tuljana i ljudi koji se ovaj tjedan provodi na Medicinskom fakultetu u Splitu sa timom svjetskih doktora koji su već radili iste studije na delfinima i tuljanima.
Ovo je 2. dio studije, prvenstveno s namjenom da se instrument koji se već koristio na radu sa delfinima i tuljanima provjeri njegova praktična upotrebljivost u komparaciji ljudi i životinja te da se izvedu određeni zaključci, piše Gorgonija.
Ipak, i u tom samom procesu provjere upotrebljivosti instrumenta istovremeno se i gleda što se događa kod ljudi u ljudskom mozgu i to u neuronu mozga-kako funkcionira mozak energetski za vrijeme apneje i tu se već došlo do novih spoznaja.
Vidjelo se da se proizvodi energija u mozgu i to dok pada razina kisika na oksihemoglobinu istovremeno se održava atp energija za rad neurona mozga na način pojačane proizvodnje atp-a u mitohondrijima.
Dakle, na ronioce je instaliran specijalni instrument NIRS koji prati rad elektrona za vrijeme apneje. Ronioc radi nekoliko apnea uzastopno sa pauzama od 2 do 3 minute s tim da se kreće od kraće ka maksimalnoj apneji. Prije prve statike radi se spirometrija i isto tako uzima se u specijalne najlonske vreće izdahnuti zrak u mirovanju ali bez apneje. Taj proces uzimanja izdahnutog zraka uzima se i na kraju prve apneje koja je najkraća kao i na zadnjoj apnei koja je maksimalna.
Analizom izdahnutih plinova u te specijalne najlone te kombinacijom podataka specijalnog instrumenta NIRS na glavi ronioca donose se određeni zaključci koji se još dodatno moraju analizirati ali ono što se pokazalo generalno to je da prvi vrlo značajni nalazi pokazuju da u situaciji pada kisika u krvi koja prolazi kroz mozak, ne samo da se događa centralizacija krvotoka, nego se i na staničnoj neuronskoj razini događa proizvodnja energije u mitohondrijima iz kisika kojeg ima vrlo malo.
Dakle iz jedne molekule kisika tim mehanizmom djelovanja ( usred duge apneje) kojeg tek valja pomno proučit proizvede se puno više energije i glukoze što je od velike važnosti za funkcioniranje mozga u apnei.
Danijel Babin
PROČITAJTE JOŠ:
Veliko medicinsko istraživanje ronioca na dah
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev