Što se krije iza izlova potegačama u Tarskoj vali? Donosimo odgovore Instituta za ribarstvo

NOVIGRAD ISTARSKI – Tradicionalni ribolov cipala mrežom potegačom u Tarskoj uvali je način izlova koji se obavljao dugi niz godina (prema podacima i više od 900 godina) i to jednom ili dva puta godišnje (proljetno-jesensko razdoblje). Bilo je tako sve do ulaska Hrvatske u EU, kad zbog pravne stečevine EU koja ne poznaje ovakav ribolov, više nije dozvoljen. No, ipak se događa. Zabrinuti građani su nas u više navrata upozorili na problem izlova brancina u Tarskoj uvali, koji se, prema njihovom tumačenju, radi pod upitnom kontrolom. S obzirom da se radi ipak o izlovu koji ima drugačiju svrhu, a pod ingerencijom je Instituta za oceanografiju i ribarstvo, obratili smo se na splitsku adresu ove institucije od koje smo dobili detaljne odgovore i napokon riješili odgovor na pitanje koje godinama muči stanovnike ovog dijela Istre: Što se to događa u Tarskoj vali?

Tarska vala koja se nalazi uz ušće rijeke Mirne, stanište je bogato ribom i donedavno tradicionalno zatvaranje uvale mrežama radi izlova cipala bilo je atrakcija domaćima i turistima. Kako upotreba obalnih potegača za izlov cipla  nije u skladu s pravnom stečevinom EU (nije u skladu s dokumentom EC 1967/2006 tzv „mediteranska uredba“), nakon ulaska u EU ribolov cipla mrežom potegačom u Tarskoj uvali nije se obavljao. Dio istarskih ribara je od Uprave za ribarstvo zatražio da im se omogući ponovo izlov cipla obalnom potegačom, te je Uprava ribarstva od Instituta za oceanografiju i ribarstvo zatražila da se obave istraživanja s ciljem opisivanja ovog tipa ribolova i pripreme dokumentacije za eventualno traženje izuzeća od EU za obavljanje ribolova.

Prof.dr.sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu pojašnjava da je znanstveni nadzor lovina od strane Instituta započeo još davnih 80-ih godina prošlog stoljeća i trajao je negdje do 2015 (s povremenim prekidima i u ovisnosti o koncesionarima odnosno o radu koncesionara odnosno je li se izlov obavljao ili ne). Nadzor se obavljao samo kada se izlov obavljao. Pojedinih godina izlov uopće nije obavljan, a ponekad je izlov obavljan samo jednom godišnje opet uz nadzor.

– Institut se obavezao obaviti istraživanje dva puta. Slijedom navedenoga, uzorkovanje obavljeno tijekom prošle godine (20.01.-22.01. 2019.-analiza lovine) je sukladno metodologiji opisanoj u rješenju Ministarstva poljoprivrede. Kako je riječ o specifičnim istraživanjima, za uzorkovanje je unajmljena oprema ribarske zadruge Istra-Poreč. Uzorkovanje se obavilo jednim zapasivanjem i povlačenjem mreže na kraj. Institut je dio ulovljenog biološkog uzorka analizirao na terenu, a dio uzoraka za laboratorijsku obradu odnesen je u Institut. Ostatak ribe koji nije služio za biološke analize pušten je na slobodu. Od ukupnog uzorka, u slučaju vrste strijelka skakuša (Pomatomus saltatrix) koja je bila mnogobrojna, uzet je poduzorak za naknadnu laboratorijsku obradu. Sve ostale jedinke različitih drugih vrsta koje su bile prisutne u lovini/uzorku analizirane su na licu mjesta – kaže dr. Dulčić.

Iznenađuje brojnost strijelke u ovom dijelu Jadrana

– Ukupno je obrađeno 578 jedinki riba pripadnica 12 vrsta (Brojčano i maseno je najzastupljenija vrsta u uzorku bila strijelka skakuša Pomatomus saltatrix sa brojčanim udjelom od 87% i masenim od 95.8%. Dalje slijede sa brojčanim udjelima: komarča/orada Sparus aurata (6.7%), salpa Sarpa salpa (1.9%), sarun pučinar Trachurus mediterraneus (1.3%), lubin/brancin Dicentrarchus labrax (0.8%), ovčica Lithognathus mormyrus (0.7%), sarun Trachurus trachurus (0.3%) te redom špar Diplodus annularis (0.2%), lica Lichia amia (0.2%), arbun Pagellus erythrinus (0.2%), Chelon labrosus (0.1%) i Oedalechilus labeo (0.1%). Ovdje ističem da jedinke lubina/brancina (koje su bile malobrojne) nisu bile mrijesne, odnosno stanje njihovih gonada bilo je u stadiju koje odgovara stadiju netom izmriještene.

Strijelka skakuša se obično nalazi na temperaturama od 14-16 do 30°C. Stoga uistinu ponovno iznenađuje ponovni nalaz ove vrste u sjevernom Jadranu, posebice s obzirom i na njenu brojnost, i izmjerenu temperaturu u vrijeme uzorkovanja (T=11.2°C) u Tarskoj Vali.  Nazočnost kao i brojnost ove vrste u sjevernom dijelu Jadranu (uključivo i šire područje Tarske vale) ukazuju na uspostavu njene populacije na spomenutom području. Postoji vjerojatnost da je na smanjenje brojnosti vrsta iz porodice Mugilidae na ovom prostoru (kao ciljane vrste u tradicionalnom ribolovu) utjecala i nazočnost strijelke skakuše kao njenog grabežljivca. No, još uvijek nemamo dovoljno detaljnijih bioloških saznanja o ovoj vrsti te bi bilo potrebito nastaviti sa istraživanjem njene biologije i ekologije u Jadranskom moru – pojašnjava dr. Dulčić

Na terenu su sve inspekcije i stručne službe, slijede i rezultati istraživanja

Za nijednu ulovljenu vrstu u uzorku nije utvrđena dužina ispod najmanje veličine vrsta riba i drugih morskih organizama ispod koje se ne smiju loviti, sakupljati, zadržavati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, prenositi, skladištiti, prodavati, izlagati ili nuditi na prodaju (izuzetak je samo jedna jedinka komarče/orade od 18.0 cm – najmanja dozvoljena veličina je 20.0 cm, što je praktično zanemarivo) (Pravilnik o zaštiti riba i drugih morskih organizama, na temelju članka 9. stavka 1. točke 4. i 5. Zakona o morskom ribarstvu (»Narodne novine«, br. 81/2013, 14/2014 i 152/2014.

Prilikom izlova u Tarskoj uvali bili su prisutni djelatnici Instituta  zaduženi za uzorkovanje i biološku obradu prikupljenog materijala, a na terenu su bili i predstavnici ribarske Inspekcije koji su pratili da li se ribolov odvija sukladno rješenju Ministarstva poljoprivrede.

Tijekom narednih dana, u ovisnosti o vremenskim prilikama,  Institut planira obaviti još jedno uzorkovanje istom metodologijom kako bi se prikupili dodatni podatci i opisalo stanje lovina u zimskom aspektu. Nakon obavljenih uzorkovanja i provedenih analiza, Institut će Upravi ribarstva poslati rezultate ovih istraživanja, a u dogovoru s Upravom ribarstva planirano je i napraviti prezentaciju dobivenih rezultata svim zainteresiranim dionicima. Naravno, na terenu će ponovno biti predstavnici ribarske inspekcije – ispričao nam je prof.dr.sc. Jakov Dulčić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Jurica Gašpar