Jedno od "Blaga europske filmske kulture" je i Stradun, popularna filmska lokacija

DUBROVNIK - Europska filmska akademija pokrenula je odjel za baštinu i tom prigodom na popis "Blaga europske filmske kulture" dodala 22 nova mjesta, među kojima i dubrovački Stradun, priopćio je Hrvatski audiovizualni centar (HAVC).

Jedan je od prvih koraka novog odjela za europsku filmsku baštinu, pod vodstvom Pascala Edelmanna, početak izgradnje paneuropske mreže filmske baštine koja će povezivati kinoteke, filmske arhive i institucije u razmjeni informacija o obljetnicama filmskih umjetnika, filmova, institucija ili specifičnim temama relevantnim za povijest kinematografije u različitim europskim zemljama i regijama.

Europska filmska akademija odsad će nastojati aktivno povezivati različite inicijative i učiniti ih mnogo vidljivijima među ljubiteljima europskog filma. Jedna od prvih aktivnosti novog odjela uoči ovogodišnje 35. dodjele Europskih filmskih nagrada bit će dodavanje 22 nova mjesta na popis "Blaga europske filmske kulture", čime će se ukupan broj baštinskih mjesta popeti na 35.

To je Akademijin popis mjesta od simboličkog značaja za europsku kinematografiju, to jest, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i štititi, kako u sadašnjosti, tako i za dobrobit budućih naraštaja, stoji u priopćenju.

Stradun kao filmski set

- U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna (današnji izgled datira iz 17. st.), omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja - ističe Ivan Lujo u tekstu "Stradun kao filmski set", navodi HAVC.

Stradunom tako prolazi konjica meksičke vojske u eurowesternu "Okus nasilja" (Le gout de la violence, 1961.), a nešto kasnije i okupatorska fašistička vojska u domaćem filmu "Okupacija u 26 slika" (1978.), inspiriranom stvarnim događajima iz Drugog svjetskog rata.

Uz minimalne izmjene Stradun se lako pretvara u Goyin Madrid (Goya - oder Der arge Weg der Erkenntnis, 1971.) ili papinski Rim (The Pope Must Die, 1991.). Nisu ga zaobišli ni superheroji, poznati "Kapetan Amerika" (1990.) i nešto manje poznata, ali jednako uspješna "Tri fantastična superčovjeka" (The Three Fantastic Supermen, 1967.)

- U novije vrijeme popularizacije Dubrovnika kao filmske lokacije, središnju gradsku ulicu prelijeću letjelice iz daleke galaksije (Star Wars: The Last Jedi, 2017.) te njome marširaju pobunjenici predvođeni Robinom Hoodom (Robin Hood, 2018.) - podsjeća Lujo.

Stradun je proglašen blagom europske filmske kulture i tu titulu ponosno nosi s još 34 lokacije diljem Europe. I ne čudi kako je došlo do takvog odabira s obzirom na veliki interes velikih filmskih produkcija za Dubrovnikom kao scenom. No taj interes seže dalje u prošlost možda više nego što mladi danas misle.

- Interes za Stradunom i Dubrovnikom počeo je u godinama Prvog svjetskog rata, a najstariji sačuvani film je iz 1918. godine „Afrodita” u kojem su scene snimane i u Dubrovniku - rekao je Ivan Lujo, povjesničar.

Dodaje kako smatra da sve ovo što Dubrovnik može ponuditi da se mora iskoristiti.

- Tu pričamo o stotinama ljudi koji su zaposleni kao statisti, kao tehničari. Pričamo o smještaju i naravno o širenju turističke ponude - istaknuo je Lujo, prenosi HRT.

Hina