2 min. čitanja

Stručnjak o studijama utjecaja na okoliš: "Mi više ovakvih obala nemamo, a ćorava baba bi primijetila tisuće organizama!"

Stručnjak o studijama utjecaja na okoliš: "Mi više ovakvih obala nemamo, a ćorava baba bi primijetila tisuće organizama!"
Foto: Depositphotos / Igor Jakšić

SPLIT - Stručnjak s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu i gradski vijećnik iz stranke Centar, na svojoj Facebook stranici komentirao je dobivanje građevinske dozvole za buduću Luku na lokalitetu Stinice:

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti:

- Pozitivna vijest? Ne znam postoji li išta uzaludnije od izrada studija utjecaja na okoliš! Na Stinice su iz Zadra stigla tri studenta, zaronili i napisali da su vidjeli vlasulju, žbirca i prilipka i to je studija koja opravdava ovaj zahvat. Ćorava baba bi primijetila da tu postoji na stotine vrsta svih morskih organizama, među ostalim tu smo našli neopisanu vrstu puža, jedino stanište Fissurele za koje trenutno znam. Svako prirodno plitko područje je mrijestilište i rastilište riba...

Mi više ovakvih obala nemamo. Nakon što nestanu Stinice, jedina donekle neočuvana plitko položena obala u Kaštelanskom, ostaje još samo Barbarinac, i mali dio oko Pantane.

Foto: Igor Jakšić

Je li tih preostalih 1% dovoljno prirodi? Kad prirodna obala nestane, zauvijek gubimo bioraznolikost i samim time dovodimo sebe bespotrebno u opasnosti. Bez bioraznolikosti budućnost nam nije ni zdrava ni održiva. Kako to nazvati pozitivnom viješću?! - zaključuje Ugarković.

Podsjetimo, na tom području planiran je zahvat na rekonstrukciji i proširenju Sjeverne luke u dužini od 905 metara, u okviru projekta koji provodi Lučka uprava Split, a koji je i Vlada RH proglasila strateškim i finacirat će se iz EU fondova. Namjera je preusmjeriti dio trajektnog prometa iz splitske gradske luke, osobito onaj kamionski.

Prije nekoliko godina, Prirodoslovni muzeje Split, napravio je Studiju staništa na Stinicama, u kojoj je utvrđeno kako je na tom području koje je dosad pukim slučajem sačuvano od urbanizacije, bogat i raznolik eko sustav. Pronašli su čak 308 biljnih vrsta, od kojih je 14 zaštićeno, a neke su i endemske.

D.G.

Pritisnite ESC za zatvaranje.

© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev

You've successfully subscribed to Morski HR
Great! Next, complete checkout for full access to Morski HR
Welcome back! You've successfully signed in
Success! Your account is fully activated, you now have access to all content.
Success! Your billing info is updated.
Billing info update failed.
Your link has expired.