Poput pjesme o lijepoj Janji za jadransko podmorje se doista može reći: na cijelom svijetu nigdje nema, ljepote takve ni…
Da – u Jadranskom moru živi riba zmijozub crvobrad. Modrocrnkaste je boje, a bradni pipak je ružičast, dok su peraje bjelkaste.
Mužjaci su znatno manji od ženki i obično su bez zubi, pa se hrane planktonima. Ženke su više grabežljive i hrane se ribom. Ribari ga ulove vrlo rijetko.
Da – golub uhan naraste do 3 metra dužine i 200 kg težine i jedna je od najvećih riba Jadrana. Kod nas ga još zovu i morski vrag. Spada u istu podobitelj kao i Manta (lat. Manta birostris). Živi daleko od obale i spada u vrlo rijetku ribu našeg mora.
Osim u Jadranu nazočan je u Meditaranu i Atlantiku. Inače se rijetko lovi, pa spada u ribolovne trofeje, a u Jadranu je izlov zabranjen jer je strogo zaštićena hrskavična riba. Ljudi ga rijetko konzumiraju, iako mu je jetra bogata uljem. Može zadati bolne rane udarcima repa na čijem kraju je usađena otrovna nazubljena bodlja.
Da – je ugriz ribe zmijka dugonoska koja je u Jadranu vrlo rijetka – otrovna.
Osim toga, drži se da joj je i krv donekle otrovna.
Da – je konjić dugokljunić iz obitelji šilogubaca koji naraste do 14 cm duljine i težine oko 0,04 kg. Tijelo mu je nezgrapno i nepravilnog oblika, pokriveno pločicama koje su krvgave i bodljikave.
Pliva sporo i slabo i to najčešće glavom prema gore. Atraktivan je i pravi ukras za akvarij pod uvjetom da treba uspješno riješiti pitanje prehrane.
Da – je riba kirnja dugulja iz obitelji vučica. Naraste do 80 cm duljine, a dostigne težinu od 5 do 6 kg.
U Jadranu je ima samo u njegovom južnom dijelu. Ulovi se, ali vrlo rijetko. Lovi se u malim količinama. Meso je ukusno i cijenjeno.
Da – je gira oštrulja raspostranjena svugdje po Jadranu i može se loviti cijele godine. Lovi se u većim količinama s tim da se veći dio ulova troši na domaćem tržištu, a manji izveze.
Meso joj je ukusno, ali slabije traženo od gire oblice i to zbog oštrih kostiju. Priprema se na sve načine, ali se i konzenrvira u kutije.
Gordana Igrec
Uz praćenje trenutne rasprostranjenosti i ekološkog stanja algi i livada morskih cvjetnica, cilj projekta je i stvoriti baze podataka koje
Danas je vrijeme pokazalo da se s njime nije za šaliti, uz obilne padaline i poplave, te velik broj pijavica,
Što da čovjek kaže na ovo? Zabilježen je masovni pomor plavih rakova, invazivne vrste koja se širila Jadranom, prenosi Index.
Četiri kanadera i jedan air tractor gasili su tri požara na području Istarske i Splitsko-dalmatinske županije, izvijestili su iz MORH-a.
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
