Svaki jedanaesti požar posljedica je prekršaja ili kaznenog djela, a piromanija spada u izuzetno rijetke poremećaje
Nije ni sredina kolovoza, a već je sigurno da će ova protupožarna sezona za gasitelje biti jedna od najtežih, ako ne i najteža do sad. 46% požara je više nego prošle godine. Već sad je broj poginulih veći nego u cijeloj prošloj godini.
Kako se vatrogasci nose s tim dok požari izbijaju doslovno na dnevnoj bazi, predsjednik Udruge profesionalnih vatrogasaca Goran Franković rekao je u središnjem Dnevniku HTV-a da je ovo redovita godina u razdobljima od po 4-5 godina.
- Godine 2012., 2017. i ova 2022. su nekakve slične godine u kojima se moramo boriti s ekstremnim promjenama, s klimatskim promjenama i nije samo sezona u ljetnim mjesecima nego tijekom cijele godine. Zbog suše imamo velikih problema ne samo s požarima nego i s ostalim ekstremnim vremenskim pojavama - bujicama, vihorima i ostalima - rekao je Franković.
Uzrok požara često je i ljudski faktor. Prema podacima policije, svaki jedanaesti požar je posljedica prekršaja ili kaznenog djela. Upitan kako gleda na to, utječe li na moral vatrogasaca činjenica da su se brojni požari mogli spriječiti, Franković je odgovorio da ti ljudi teroriziraju ne samo vatrogasce nego i građane i turiste.
- Taj način i model izražavanja nekakvih bolesnih nauma može biti poguban i za ljudske živote, stradavanje naših vatrogasaca, kao što smo imali primjer, ali i stradavanje naših građana. Stoga tražimo da se poduzimaju mjere nadležnih tijela, da se i građani aktivno uključe u to da pronađemo ljude koji nam zagorčavaju život. S druge strane tražimo da se poboljšaju preventivne aktivnosti i da svi oni koji ne poštuju mjere zaštite od požara koje bi trebale pomoći pri organizaciji samog gašenja trebale bi imati puno veći učinka - smatra Franković.
Na pitanje postoji li neki psihološki obrazac kod ljudi koji postavljaju požare i što ih motivira prof. dr. sc. Nadica Buzina sa Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju "Vrapče" objašnjava kako se u javnosti nastoji izjednačiti podmetanje požara s ozbiljnom psihijatrijskom dijagnozom.
- Za počinjenje tog kaznenog djela, koje je vrlo ozbiljno, smatra se da osoba mora imati određene psihičke smetnje. Čuli smo dosad da su mnogi požari izazvani nekim drugim faktorima, a ne psihijatrijskim dijagnozama. Kad se nastoji govoriti o piromanima, odnosno izjednačiti podmetanje požara s ozbiljnom psihijatrijskom dijagnozom koja spada u kategoriju poremećaja nagona, a naziva se piromanija, onda je važno navesti da je to izuzetno rijedak poremećaj.
Piromanija
- To bi bile osobe koje na neki način uživaju u vatri, koji rade pripreme, koje su silno napete prije nego izazovu požar, a onda taj sam požar izaziva rasterećenje, odnosno pad te napetosti. Međutim, kod tih osoba važno je navesti da tu nema nekakvog sekundarnog motiva. Takva osoba ne bi podmetnula požar da bi kasnije imala nekakve koristi od toga ili bi se nekome osvetila. To je jednostavno nekakav unutarnji poriv, to je izuzetno rijetko. Istraživanja pokazuju da među ljudima, koji su u više navrata podmetnuli požare i zbog toga u konačnici završili u zatvoru, među njima je samo kod njih 3% bila dijagnosticirana piromanija.
Ono u čemu se može tražiti psihijatrijski uzrok, makar kažem da je on ustvari sekundarni i da su svi drugi faktori puno bitniji nego psihijatrijski čimbenici, to može biti u sklopu nekakvog drugog psihijatrijskog poremećaja, i onda zbog nekih drugih simptoma može takva osoba izazvati požar, ali to tad nije piromanija - objasnila je Buzina.
- Ako osoba ima potrebu paliti uz nekakvu ovisnost o alkoholu, radi to u alkoholiziranom stanju i na taj način nanosi štetu i sebi i u konačnici i društvu onda liječimo osnovni poremećaj. Ako je ovisnik liječit ćemo ovisnost, ako ima poremećaj raspoloženja, bipolarni poremećaj onda liječimo taj osnovni poremećaj i na taj način umanjujeo rizik - rekla je.
Klimatske promjene uzrokuju sve veće probleme
Na pitanje hoće li nam trebati još snažnija ulaganja u protupožarnu obranu i da se izbjegnu problemi s remontom kanadera i air-tractora, koje imamo usred najvećih požara, Franković je rekao kako imamo tri komponente u koje se mora nastaviti ulagati.
- To su ljudi, to je tehnika, ali i tehnologija. Ljudski kapaciteti moraju biti regulirani od ravnopravnog statusa i profesionalnih vatrogasaca, do reguliranja njihovih plaća i poboljšanja materijalnih uvjeta, komponenta tehnike, kontinuirano dobava vatrogasne tehnike i minimalnih zaliha na skladištima državne i lokalne razine. Treća komponenta je tehnologija - znači organizacija s razina Hrvatske vatrogasne zajednice, kao nadležnog državnog tijela, i gdje bi se vatrogasne zajednice na lokalnoj i županijskoj razini trebale transformirati u nadležno državno tijelo odnosno ispostavu nadležnog državnog tijela, a ne kao danas da poslujemo kao udruge građana. To nije dobro i prema tom smjeru se treba kretati, organizirati i biti kvalitetniji - istaknuo je Franković.
S obzirom na sve više požara rekao je kako imaju dovoljan broj ljudi.
- Da nije bilo tih ljudi požari ne bi bili ugašeni. Svaka čast našim kanaderima, svaka čast našim zračnim snagama, ali oni sudjeluju u samo 1,5% naših intervencija. Naši dobrovoljni vatrogasci su neizmjerno blago. Međutim, nemaju riješen radno-pravni status kod poslodavca i ne mogu se angažirati u onoj mjeri u kojoj bi trebali biti, i kod osposobljavanja, ali i kod intervencija. Stoga bi država i lokalna samouprava trebala raditi na tome da pokrije poslodavce, da im da određene benefite i da lokalna samouprava daje benefite dobrovoljnim vatrogascima u vidu oslobađanja od nekih naknada - naglasio je Franković.
Komentirajući smrtni slučaj na Hvaru odnosno koliko je teško u tim okolnostima odlučiti se braniti svoj dom ili čekati da profesionalci riješe problem Buzina je rekla kako su to izuzetno emocionalno zahtjevne situacije.
- Izražavam sućut obitelji. Riječ je o izuzetno emocionalnom naporu gdje čovjek teško može obuzdati poriv da spasi svoj dom, da spasi svoju imovinu, da spasi svoju obitelj. Međutim, Tu je važno da reagira okolina. Ako osoba kojoj se to događa ne može sama procijeniti, a često puta ne možemo adekvatno procijeniti koliki je rizik da i mi nastradamo, onda je važno da oni koji su prisutni u toj situaciji, pokušaju na neki način reagirati racionalno, odnosno da se takve zahtjevne situacije koje su i za profesionalce izuzetno teške i zahtjevne prepuste profesionalcima, a da im mi ostali ne otežavamo njihov posao - naglasila je Buzina za središnji Dnevnik HTV-a.
I.G.