Terase i montažni podesti niču po hvarskim škrapama - Hvarani se bune,a inspekcije i grad tvrde: "Sve je u redu"

Istražili smo slučaj poslovnih pothvata na pomorskom dobru u Hvaru gdje će se uskoro sliti rijeke turista i provjerili koliko je sve to u skladu sa Zakonom.

Otok Hvar jedna je od najpoželjnijih i najatraktivnijih dalmatinskih destinacija na kojoj se svako ljeto partija "od sumraka do zore", na veću ili manju radost domaćeg stanovništva. Gosti iz cijeloga svijeta Hvar masovno pohode, a gdje ima ljudi niču i ideje za poslovne projekte koje nose velike zarade. Najbolje naravno prolaze oni koji svoje poslovne ideje mogu realizirati na najatraktivnijim mikrolokacijama, dakle tik uz more, iliti na samom moru.

Za takvo što je naravno potrebna valjana koncesija kako bi cijela priča tekla sukladno sa zakonskim okvirima. Tko takve koncesijske dozvole dobije, taj apsolutno ima dobru "bazu" za stvaranje lijepih prihoda. Pa iako pojam pomorskog dobra svakako sve više ulazi u svijest svih na našoj obali i otocima, primjera devastacije istog još je uvijek previše. Stoga način ophođenja pojedinaca prema pomorskom dobru valja uvijek i stalno promatrati "pod povećalom" i sustavno kontrolirati. Samo tako možemo biti sigurni da se Zakon "na terenu" doista i provodi.

Prije nekoliko smo dana tako u našu redakciju primili mail građana Hvara, koji tvrde kako se u blizini hotela Amfora, na predjelu Majerovica događa devastacija obale postavljanjem montažnih podesta. Radnici, pišu nam, rade i "čekićaju" na sve strane i to nasred pomorskog dobra. Već ionako iziritirani masovnim tulumima na pomorskom dobru, razularenim ponašanjem gostiju te "otimanjem" svake hvarske šetnice i mirne otočke duše, građani su se upitali što se to ovdje gradi, postoji li dozvola za rad na pomorskom dobru i tko je nalogodavac cijelog projekta na hvarskim škrapama?

Bacili smo se na posao i provjerili o čemu se radi.

Ležaljke i suncobrani

Prva postaja bila je doći ravno do osobe koja stoji iza užurbanih radova na hvarskim škrapama. Dojavom građana saznali smo da se na terenu nalazi vozilo tvrtke "Šego" s jasno napisanim telefonskim brojem koji smo odlučili nazvati.

Nakon nekoliko sekundi javio nam se sam vlasnik tvrtke, gospodin Dušan Šego koji nam je jasno i glasno potvrdio da je nalogodavac upravo on, tj. kako sve te radove radi za sebe. Objasnio nam je također, kako se radi o postavljanju montažnih podesta koji su nužni zbog neravnog škrapskog terena, a nužni su stoga što on ovdje namjerava iznajmljivati ležaljke i suncobrane. Logičan poslovni potez, s obzirom na to da rijetko tko od mondenih gostiju želi platiti ležaljku pa se satima kriviti na neravnim i grubim dalmatinskim škrapama. Ona "nek ti kušin bude stina" izgleda i nije najbolji savjet kada želite privući goste koji žele udobnost prije svega.

Prošle je godine kaže išao bez podesta i jedva jedvice je uspio pokriti samu koncesiju, a o nekoj ludoj zaradi, žali se, da uopće i ne pričamo. Ove je godine zato odlučio drugačije. Objasnio nam je da tu postavlja montažne podeste koje će po završetku sezone jednostavno ukloniti (jer je sve na šarafe), a kaže i kako za radove koje ovdje izvodi ima uredne papire, tj. sve potrebne dozvole od Grada Hvara te 10- godišnju koncesiju izdanu od Županije. Grad mu doduše nije dao suglasnost za postavljanje malog šanka, pa se zadovoljio s ležaljkama i suncobranima na makar ravnoj podlozi, a priopćio nam je i kako je sama koncesija prilično porasla - s prijašnjih 3 na 15 tisuća eura, a trebalo je platiti i elaborat, geodeta...

- Sve je to montažno, nema nikakvih problema, sve se miče nakon sezone jer je sve na šarafe, a dozvole naravno imam, i svi su papiri uredni. Da nisam dobio rješenje za ove podeste vjerojatno bih od svega i odustao - rekao nam je Dušan Šego, čovjek koji stoji iza radova koji su uzburkali duhove Hvarana.

Provjeri, ništa te ne košta...

Nije da ne vjerujemo gospodinu Šegi, ali priroda je novinarskog posla da se dobivene informacije najmanje dva puta provjere. Stoga smo valjanost dozvole za rad na pomorskom dobru, tj. koncesije, odlučili potvrditi upitima prema Gradu, Županiji i Lučkoj kapetaniji.

Gradonačelnik grada Hvara Rikardo Novak, bio je vrlo jasan, kratak i koncizan u svom odgovoru.

- On ima koncesiju - zaključio je gradonačelnik i usmjerio nas na Županiju koja koncesije i izdaje.

Sljedeći je, dakle, korak bio upit samoj Županiji koja ažurno vodi i servis "Pomorsko je dobro" gdje bi sve koncesije trebale biti jasno vidljive (iako ova kada smo tražili iz nekog razloga još uvijek nije bila). Tražili smo kopiju samog Ugovora o koncesiji koju je Županija izdala tvrtki Šego na na katastarskoj čestici 166/2, na Hvaru kojom se stječe pravo na postavljenje montažnog podesta od 150 m2 .

- Nastavno na Vaš upit od 11.travnja 2024.godine u svezi koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio Majerovica (istočni dio), Grad Hvar, koncesionara DUŠAN ŠEGO, vl. uslužnog obrta „ŠEGO“, ovim putem dajemo očitovanje Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko – dalmatinske županije. Ugovor o koncesiji je sklopljen dana 27.12.2023.godine temeljem Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio Majerovica (istočni dio), Grad Hvar, KLASA: 024-01/23-02/0101, URBROJ: 2181/1-01-23-1 od 21.lipnja 2023.godine, objavljenoj u Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije broj 82/23. Skrećemo pažnju na čl.5. Odluke, koju Vam šaljem u privitku - glasio je odgovor Županije splitsko-dalmatinske.

Navedeni Ugovor uslužnom obrtu "ŠEGO" tako zaista daje koncesiju na pomorskom dobru za obavljanje turističke djelatnosti, konkretno iznajmljivanje 42 ležaljke, 21 suncobrana, po 8 kajaka i pedalina, 1 rashladni uređaj za sladoled te zaista postavljanje montažnog podesta površine 150m2. Sve uz uvjet da postavljanje gore navedenog ne smije onemogućiti uporabu i pristup pomorskom dobru građanima te se isto tako ne smije ograđivati plaža niti se smiju naplaćivati ulaznice za kupače. Ukupna površina koja se daje u koncesiju na 10 godina iznosi 3091 m2, od toga je 858 m2 kopnenog i 2233 m2 morskog dijela.

Osim ovoga, prema Članku 5. Ugovora o koncesiji naznačeno je kako gospodin Šego ovdje ne smije naknadno graditi neke druge nezakonite objekte jer mu se koncesija može oduzeti i kako je dodijeljeno mu pomorsko dobro dužan čuvati i unaprjeđivati.

Sve ovdje navedeno već ranije potvrdili su nam i iz Lučke kapetanije Split, ispostava Hvar.

Šporki kantuni

Usprkos papirima koji djeluju "čisto" s terena nam i dalje stižu anonimne priče nešto drugačijeg karaktera. Građani koji su ove radove i prijavili, tvrde kako se njima ovdje uzrokuje ekološka šteta, a uništavati prirodu ne smijete čak ni ako ste dobili koncesiju. Kažu da koncesionar Šego ovdje "buža" gdje ne bi smio i time nagrđuje i uništava pomorsko dobro te je na djelu čista devastacija obale. No, građanin koji je sve to skupa prijavio od Županije je također dobio sličan i "umirujući" odgovor.

- Nastavno na Vašu prijavu neovlaštenih radova na pomorskom dobru, ovim putem dajemo očitovanje Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko – dalmatinske županije. Za predmetno područje Ugovor o koncesiji je sklopljen dana 27.12.2023.godine temeljem Odluke o davanju koncesije na pomorskom dobru u svrhu gospodarskog korištenja plaže na dijelu k.o. Hvar, predio Majerovica (istočni dio), Grad Hvar, KLASA: 024-01/23-02/0101, URBROJ: 2181/1-01-23-1 od 21.lipnja 2023.godine, objavljenoj u Službenom glasniku Splitsko-dalmatinske županije broj 82/23. U svakom slučaju, pomorski redari Grada Hvara nadzirat će postavljanje konstrukcije kako bi ista bila sukladna Ugovoru u koncesiji na pomorskom dobru - glasi odgovor iz SDŽ.

- Sve njih netko štiti i čuva im leđa, to je jedna ogromna korupcijska hobotnica kojoj ne možeš ništa, a teško ti je gledati da to netko tako radi. Pitanje je što tu točno Županija radi - pita se jedan od građana uzrujanih hvarskom praksom i povlači usporedbu ovog slučaja sa slučajem jednog od najpoznatijih hvarskih noćnih klubova koji ljeti na pomorskom dobru dnevno okuplja na tisuće ljudi.

Tvrde da se ovdje od strane koncesionara naveliko bužaju sike i kamenje i de facto radi ekocid, kako se nezakonski širi na sve strane u ime ogromne zarade i kako taj primjer sada slijede drugi koji žele svoj dio hvarskog kolača. Konkretno prstom upiru na postavljanje ovog podesta za iznajmljivanje ležaljki kao jedan mini pokušaj oponašanja mnogo slavnijeg susjeda i njegovog noćnog kluba po onoj staroj "ako može on, a što ne bi mogao i ja?!"

Konkretno, građani imaju sljedeću poruku: "papiri se ovdje dobivaju na sumnjiv način, a obala se siluje u ime zarade! A, osim što se siluje obala i pomorsko dobro, siluju se i sve gradske šetnice, ulice i (kako bi to Roko Prč u Malom mistu rekao) šporke kantune. "

U ovom slučaju tih je šporkih kantuna, prema tvrdnjama građana, na Hvaru stvarno puno jer je operativnih sanitarnih čvorova po super posjećenim klubovima stvarno malo.

U prijevodu, zbog kroničnog nedostatka WC-a od strane popularnih hvarskih klubova, gosti vrše veliku i malu nuždu te povraćaju po cijelom gradu, žale nam se Hvarani.

- Po tisuću ljudi bude po tim pontonima, on tu nema nikakvog WC-a, a papire mu netko uredno izdaje, i vi uvečer kad prođete ovuda prošetati gotovo u pravilu naletite na gomile ljudi koje pišaju, rigaju i vrše malo veću nuždu posvuda, po gradskoj šetnici, po sikama, po pomorskom dobru, užas - nastavljaju se pritužbe građana.

Sanitarna inspekcija?

Logično je pitanje tko je odgovoran za sanitarnu kontrolu hvarske situacije? Gdje je sanitarni inspektor u cijeloj priči, ako je dolje stanje zbilja toliko kritično i ozbiljno narušava kvalitetu života?

- Dakle, npr. imate ovu situaciju. Vlasnik jednog od klubova u gradu ima još jedan restoran u kojemu rade sinovi sanitarnoga inspektora. Jel vam sad jasno? Kako će on to njega kaznit? A taj Šego radi, kopira istu priču. Nisu isti ali rade isto, a to im dozvoljavaju Županija i Grad - nastavlja se paljba građana.

Za komentar smo upitali gradonačelnika Hvara, a potom i Državni inspektorat RH. Gradonačelnik Hvara Rikardo Novak rekao nam je kako nije čuo da se po ulicama Hvara baš masovno vrši velika i mala nužda. Kaže kako je moguće da se radi o pojedinačnim izdvojenim slučajevima, no kako to nikako nije pravilo.

- Javni WC postoji na više lokacija, a od Grada se također zahtijeva jako puno, iako imamo vrlo usku ingerenciju. Najbolje se obratiti Županiji koja izdaje minimalne tehničke uvjete ili Državnom inspektoratu - poručio je gradonačelnik.

Naš sljedeći upit je stoga išao prema Državnom inspektoratu koji smo upoznali sa svim pritužbama građana vezanima za javno-privatnu higijenu na Hvaru. Odgovorili su nam vrlo brzo, a evo i što su nam rekli!

- Konstruktivnu komunikaciju pozdravljamo, a izričito odbacujemo navode „rekla-kazala“ kojima se insinuira neprofesionalno postupanje inspektora. Sukladno utvrđenim činjenicama izričito negiramo navode vezane uz radno pravni status članova obitelji sanitarnog inspektora Državnog inspektorata jer su neistiniti i neutemeljeni. Nadalje, vezano uz navode o poslovnom subjektu kojeg spominjete u upitu očitujemo se kako je u srpnju 2023. godine obavljen koordinirani inspekcijski nadzor poslovnog subjekta i to turističke inspekcije, sanitarne inspekcije, inspekcije radnih odnosa i  inspekcije zaštita na radu, te je tom prilikom između ostalog utvrđeno da objekt posluje u skladu s ishođenim minimalnim tehničkim uvjetima nadležne institucije.

Zaključno, vezano uz navode koji se odnose na nedolična ponašanja u gradu Hvaru u vrijeme turističke sezone, očitujemo se kako je isto u nadležnosti komunalnih redara nadležne jedinice lokalne samouprave - rekli su iz DIRH-a, a "loptica" se vratila ravno hvarskom gradonačelniku.

Dvi, tri za kraj

Završit ćemo ovu hvarsku kroniku s dvije dobro poznate strofe.

"Svako naše malo smišno misto jema svoje stvari
jema porte, jema pjace, jema kale i šporke kantune
Svako ovo naše malo smišno misto jema svoje brige
svoje snove, lipe želje, one stvari i svoje gafijole

Svako naše malo smišno misto ka da je od cakla
sve se vidi, sve se čuje, svi se znaju, sakrit se ne može"

Bilo bi stvarno sjajno da ovo naše malo misto barem u duši ostane uvik čisto!

Josip Tokić