Turista je sve više, ipak, dio privatnog smještaja ostat će nepopunjen

Brojke dolazaka i noćenja za sada pokazuju da smo na pragu rekordne turističke sezone. Još tijekom zime na sajmovima se govorilo da se ne pita za cijenu, već se samo traži kontingent soba.

Hrvatska je, uz to, od ove godine Europljanima postala još bliža s obzirom na to da smo ušli u Schengen i eurozonu.

S druge pak strane, uz rast cijena skuplji smo od nekih mediteranskih konkurenata, a i druge destinacije su se oporavile od pandemije i također računaju na rekordna ostvarenja.

Od Slovenije do Albanije - Cijene smještaja na Jadranu za četveročlanu obitelj

Jadransko more jedna je od top destinacija za ljetovanje. Kao njegovi aduti često se ističu miris mora, prelijepe plaže, ali i salinitet mora. Kao takvo, Jadransko more je odredište i mjesto ljetovanja mnogima, no koliko zapravo košta smještaj u privatnim apartmanima i hotelima na Jadranu, od Slove…

Morski HRIvelina Gašpar

U takvim okolnostima hrvatski hotelijeri i kampovi u sezonu su ušli optimistično, s dobrom popunjenošću i najavama.

Zasad, situacija s hotelima i kampovima izgleda dobro, no ima određenih izazova u privatnom smještaju, odnosno vilama i apartmanima u samoj špici i posezoni, što nije neočekivano i što je posljedica jako velikog rasta kapaciteta u posljednjih nekoliko godina.

- Dok je trajala pandemija, mi smo našim tradicionalnim tržištima bili najbliži i relativno sigurni, potražnja je bila velika, pogotovo za vilama s obzirom na to da su ljudi htjeli određeni stupanj izoliranosti u takvim specifičnim okolnostima - kažu hotelijeri.

Sad su se te okolnosti promijenile, pokrenuo se opet aviopromet, vratile su se i druge destinacije, tako da bi tu moglo biti malo problema.

Hoće li propasti sezona? Iznajmljivači se žale na manjak rezervacija

Država računa na rekordnu turističku sezonu, no dalmatinski iznajmljivači su - zabrinuti. Jer imaju, kažu, rupe u špici sezone, a problem vide u nedostatku sadržaja i to u Splitu od kojeg se puno očekuje. Iznajmljivače umiruje turistička zajednica. Većina Apartmana u Splitu skuplja je za 20 posto n…

Morski HRJurica Gašpar

Po mojim informacijama, ipak nije to ništa dramatično. Za hotele i kampove sezona ide dobro, sa snažnom potražnjom i dobrim prometom, tu ne očekujemo neke poteškoće - kaže Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma (HUT), najvećeg resornog udruženja u našoj zemlji.

Nedostatak radnika

No, istaknuo je i to da turističke kompanije i dalje snažno pritišću troškovi, od cijene rada, preko energenata pa do visokih cijena hrane i pića te ostaloga.

Velik rast ulaznih troškova u konačnici i ove godine rezultira time da se nastavlja trend pada EBITDA marže, s tim da taj trend pada profitabilnosti traje već nekoliko godina.

Tu je i pitanje radne snage, no kako kaže Ostojić, i ove godine se dogodio velik pritisak na izdavanje radnih dozvola u kratkom roku.

Veliki sustavi koji su krenuli na vrijeme, već ujesen prošle godine, i koji imaju službe koje se bave ljudskim resursima, su u pravilu popunili potreban broj djelatnika.

Ali mali poduzetnici, koji su prepušteni ili sami sebi ili agencijama za posredovanje pri zapošljavanju, imaju problema. Sigurno je i da veliki sustavi, koji imaju osiguran i smještaj, prehranu radnika ostalo, lakše dolaze do radnika.

Teško je, i svake godine će biti sve teže i teže, upozorio je direktor HUT-a te dodao da je lani za turistički sektor izdano oko 32.000 radnih dozvola, dok se očekuje da će taj broj za ovu sezonu narasti na 35 do 37 tisuća radnih dozvola.

Istaknuo je da se u Hrvatskoj ukupno očekuje izdavanje oko 150.000 radnih dozvola strancima, što je ogroman posao koji treba odraditi.

- Dobar dio poslodavaca dozvole počne tražiti u veljači ili ožujku, što stvara ogroman pritisak na službe koje to trebaju odraditi. Naši konzulati, kao i lokalni uredi MUP-a, su jako opterećeni i to treba također imati u vidu, tako da su u ovim okvirima stvarno odradili velik posao, i MUP i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a aktivno se uključilo i Ministarstvo turizma - objašnjava Ostojić.

Isto tako, jasno trebamo reći da je hrvatska Vlada projektima ulaska Hrvatske u Schengen i eurozonu jako pomogla turizmu, istaknuo je direktor HUT-a.

Na pitanje je li iz godine u godinu veća potreba za radnicima u turizmu posljedica rasta hotelskog i kamping kapaciteta, odlaska naših ljudi na rad u inozemstvo ili nečeg trećeg, Ostojić je pojasnio da u Hrvatskoj gotovo da ne rastu kapaciteti hotela i kampova, već se dogodilo to da stanovnici, pogotovo na obali, koji imaju mogućnosti iznajmljivanja, u postojećem poreznom sustavu jednostavno nisu motivirani za rad, piše Novi List.

Uz to, država nije dovoljno elastično omogućila privremeni i povremeni rad. U tome bi pomogli vaučeri koji funkcioniraju u poljoprivredi s obzirom na to da u turizmu, primjerice, najviše posla ima u nekim vršnim terminima kao što su vikendi kad su smjene gostiju i kada se uvijek traži ruka više.

Pojednostaviti zakon

Potrebno je dodatno pojednostaviti zakonski okvir zapošljavanja, pogotovo za te privremene i povremene poslove. Turizam je sezonska djelatnost i uvijek će biti dominantno sezonska djelatnost, neovisno o tome što imamo ambiciju da sezona traje dulje i što kvalitetniji objekti rade tijekom cijele godinu.

- Ipak u ovoj strukturi kapaciteta, najveći dio turizma će biti sezonski. Moramo znati i da je svoj utjecaj imala i pandemija tijekom koje se dio djelatnika snalazio u drugim sektorima - govori Ostojić za Novi LIst.

To je sve bila kombinacija utjecaja. Moram napomenuti i da su hotelijeri značajno podignuli plaće, no jednostavno kadra nema dovoljno, ukazao je Ostojić. A o kakvoj se strukturi kapaciteta radi, ilustrirao je brojkama.

Hrvatska raspolaže s nešto više od 1,8 milijuna kreveta, od čega oko 1,2 milijuna u privatnom smještaju i vikendicama, s tim da oko 600 tisuća otpada na privatni smještaj, a isto toliko na vikendice. U hotelima, pak, imamo 179 tisuća i u kampovima oko 250.000 kreveta.

- Samim time pojavljivat će se sigurno ovog ljeta i jeseni natpisi da su neki kapaciteti u privatnom smještaju nepopunjeni, što nije ništa neočekivano s obzirom na takvu strukturu kapaciteta i kao što sam rekao, jako velik rast kapaciteta posljednjih nekoliko godina - zaključio je Ostojić.

Značajan povratak Talijana

I ove sezone hrvatski hoteli i kampovi očekuju vjerne zapadnoeuropske goste s Njemačkom na čelu kao najjačim emitivnim tržištem.

- Tu nema velikih iznenađenja. Sjeverni Jadran se tradicionalno najviše oslanja na tržišta Njemačke, Austrije i Slovenije, a očekujem i značajniji povratak Talijana, dok srednji Jadran i pogotovo južni, ove godine imaju ozbiljan povratak gostiju iz SAD-a i Velike Britanije.

A polako vidimo da se vraćaju i daleka tržišta poput Brazila ili Južne Koreje s obzirom na to da se vratio aviopromet, kazao je Ostojić za Novi List.

I.B.

PROČITAJTE JOŠ:

ŠTO SE DOGAĐA NA OBALI? Lošinj, Vodice Bol... Denis Latin javio: “Trenutno na plažama nema žive duše!”

Baš ovo ljeto predviđaju se turistički rekordi, no Dalmacija je u problemu. I prije česte srpanjske - lipanjska rupa, pa su mnoge plaže na srednjem i južnom Jadranu prazne. No ni Kvarner nije prekrcan. Ekipa Morskog HR bila posjetila je ovih dana Kvarner. Možemo sa sigurnošću kazati da

Morski HRJurica Gašpar