Turizam i ugostiteljstvo u 2020. izgubili 3,4 milijarde kuna

Turistički i ugostiteljski sektor još će dugo pamtiti pandemijsku 2020. godinu. Prema izvještaju FINA-e djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u prošloj godini ostvarila je neto gubitak od čak 3,4 milijarde kuna.

Zlatno doba turizma i ugostiteljstva počinje 2004. godine. Od tada do 2020. godine ovaj dio gospodarstva bilježio je samo rast, i to u svim segmentima, od prihoda do broja zaposlenih. Tako je bilo do prošle godine.

FINA je napravila analizu rezultata poslovanja poduzetnika u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane – presjek 2004.-2009.-2014.-2020. Najviše poduzetnika u pružanju smještaja te pripremi i usluživanju hrane bilo je u 2020., njih nešto više od 13 tisuća, dok ih je 2004. godine bilo oko 3 tisuće.

Najviši ukupni prihodi poduzetnika u djelatnosti turizma i ugostiteljstva bili su u 2014. godini, kada su iznosili 19,1 milijardu kuna, što je bilo za 9,1 milijardu kuna više nego u 2004. godini. Nažalost, u analizi nema podataka za 2019. godinu, no zato su prihodi u 2020. bili 17,6 milijardi kuna što je daleko manje nego 2014.

Uz prihode rasli su i ukupni rashodi, koji su za svaku promatranu godinu bili nešto iznad ukupnih prihoda – za 2004. su iznosili 10,2 milijarde kuna, za 2009. oko 13,8 milijardi kuna, za 2014. 19,3 milijarde, a za 2020. 21,3 milijardu kuna.

Investiralo se u imovinu i zapošljavanje, u plaće malo manje

Što se tiče investiranja u turizam i ugostiteljstvo, opet se ističe 2014. godina kada se investiralo 2,7 milijardi kuna, dok je u prošloj godini investicija bilo u vrijednosti od 2,08 milijardi kuna.

Investiralo se i u novo zapošljavanje pa se po Fininoj analizi brojka od 36 tisuća zaposlenih kod poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu u 2004. povećala na 43,5 tisuća u 2009., pa na 54 tisuće u 2014. U 2020. broj zaposlenih se povećao na više od 65 tisuća, što je, kako navode Finini analitičari, 81,3 posto više zaposlenih u odnosu na 2004. godinu.

Rasle su i plaće, no rast je bio daleko manji od prosjeka države. Prosječne mjesečne neto plaće po zaposlenom u 2004. godini u sektoru turizma i ugostiteljstva iznosila je 3.281 kunu, u 2009. je prvi puta prešla 4.000 kuna, na 4.057 kuna, da bi u 2014. porasla na 4.297 kuna, a u 2020. na 4.657 kuna.

Iako je ta plaća u 2020. bila za 42 posto veća u odnosu na plaću obračunatu u 2004., ipak je bila za 22 posto manja nego prosječna mjesečna neto plaća poduzetnika RH (koja je bila 5.971 kuna).

Na prvih pet mjesta iste tvrtke

Kada su u pitanju zaposleni, prihodi, investicije, plaće, novo zapošljavanje i drugo, analiza Fine pokazuje da se u svakoj od četiri promatrane godine na prvih, pa i deset mjesta najjačih nalaze iste turističko-hotelske-ugostiteljske tvrtke, među kojima su po zapošljavanju i ostalom na prva tri mjesta stalno Valamar Riviera iz Poreča, Maistra iz Rovinja i Plava laguna/Istraturist iz Poreč/Umag (koje su primjerice 2004. djelovale zasebno, a u 2020. objedinjeno, a takvih je još u analizi na prvih deset mjesta).

Te tri kompanije su i najveće u hrvatskom turizmu, pa su se u četiri promatrane godine izmjenjivale na prvim mjestima po prihodima i drugim parametrima, a među njima, na prva tri odnosno u prvih pet i deset mjesta za svaku godinu se nalaze i Globalna hrana, Arena Hospitality grupa/Arenaturist, Liburnia Riviera Hoteli (LRH), lošinjska Jadranka, Pleter usluge, Jadranski luksuzni hoteli (JLH) itd.

K.B.