U Pavlomiru za blagdan svetog Vinka napravljen prvi rez na trsovima

NOVI VINODOLSKI - Blagdan svetog Vinka, poznat i kao Vincekovo, Vinkovo ili Vinceška, tradicionalno označava početak vinogradarske godine. Kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Ni orkanska bura, ni snijeg nošen tom istom hladnom i neugodnom burom, nisu mogli zaustaviti brojne Novljanke, Novljane i njihove domaćine iz Vinske kuće Pavlomir da blagdan svetog Vinka, zaštitnika vinogradara, vinograda i vina, obilježe i proslave na dostojan, veseo i tradicionalan način.

Blagdan svetog Vinka, poznat i kao Vincekovo, Vinkovo ili Vinceška, tradicionalno označava početak vinogradarske godine i običaj je da se tog dana prvi put u novoj godini posjećuje vinograd.

Tako je bilo i prije neki dan u Novom Vinodolskom, odnosno u Pavlomiru, kada su domaćini iz Vinske kuće Pavlomir, u pratnji brojnih prijatelja, ljubitelja vina i drugih uzvanika obišli vinograd.

Kako to nalažu običaji i tradicija, po završetku blagoslova napravljen je i prvi rez na trsovima ukrašenim kobasicama, slaninom i kulenom. Prvi rez starim su vinom 'krstili' novljanski gradonačelnik Tomislav Cvitković i ravnatelj Centra za poljoprivredu i ruralni razvoj PGŽ-a Dalibor Šoštarić.

Kako je pojasnio vlasnik Vinske kuće Pavlomir Miroslav Palinkaš, kobasice, slanina i kulen simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom.

Kulen se stavlja na trsove kako bi grozdovi bili bili debeli i puni soka, slanina je tu iz razloga da podmazuje grlo kojim će vino što lakše teći, dok kobasice jednostavno predstavljaju plodnost i rodnost.

Klimatski uvjeti

Po završetku ceremonijalnog dijela u vinariji je upriličeno druženje sudionika, uz hranu, piće, živu glazbu i feštu.

Domaćin je svima zahvalio na dolasku te istaknuo kako su svi prisutni zapravo prijatelji, simpatizeri i podržavatelji Vinske kuće Pavlomir, pogotovo s obzirom na to da su se okupili buri i lošim vremenskim (ne)prilikama unatoč.

Iskoristili smo priliku i upitali vinara i vinogradara Palinkaša kakva očekivanja ima od nove vinogradarske godine, piše Novi List.

- Očekivanja su svake godine ista. Želimo što bolji urod, što zdravije grožđe i, naravno, što bolja i kvalitetnija vina. Ipak, nije svaka godina idealna. Kroz godinu se nerijetko borimo s raznim nedaćama kao što su suša, obilne kiše i slične vremenske i druge nepogode, ali uglavnom sve na kraju dobro završi - govori Palinkaš.

Iako su današnji uvjeti za odlazak u vinograd bili itekako nepovoljni, kaže da vinogradari nerijetko rade upravo po takvim vremenskim uvjetima, ali i da bura i niske temperature mogu dobro utjecati na kasniju proizvodnju vina.

- Klimatski uvjeti u Pavlomiru jako su teški, ali istovremeno i pogodni za proizvodnju grožđa, što mnogi prije nas nisu ustanovili. Klimatski utjecaj Gorskog kotara, odnosno gorske klime, i utjecaj mora, odnosno mediteranske klime, sudaraju se upravo u Pavlomiru.

Noći znaju biti izrazito hladne s dosta vlažnosti, dok dani budu topli i sunčani. Na taj način stvara se dobra aromatika u grožđu i kasnije u vinu, s idealnim omjerima šećera i kiselina.

Iz tog razloga rijetke su intervencije na našim vinima. Ona su prirodno odrađena i zato bilježimo vrhunske rezultate. Naša su vina višestruko nagrađivana na raznim sajmovima i natjecanjima.

Primjerice, naša žlahtina prošle je godine bila najbolje ocjenjena žlahtina ikada na Vinistri. Pjenušac od žlahtine bio je šampion autohtonih sorti Hrvatske te zaslužio srebrnu medalju na Decanteru - govori Palinkaš te napominje kako kvalitetno vino nastaje već u vinogradu.

- Važno je dobro očuvati grožđe i marljivo raditi u vinogradu, što olakšava kasniji rad u podrumu - dodaje.

Teški počeci

Vinska kuća Pavlomir na raspolaganju ima oko 30 hektara vinograda. Ljestvica po pitanju kvalitete u Pavlomiru je visoko podignuta, iako kada su započinjali posao nije bilo toliko izgledno da će stići do ovdje gdje su danas.

- Došli smo kao prognanici iz Vukovara i nije nam bilo lako. Primarni motiv bio nam je nešto proizvoditi i raditi. Počeci su bili vrlo teški, no mi smo u posao ušli s velikim entuzijazmom.

Naš trud, rad i znanje u konačnici su se isplatili, uz podršku dobrih ljudi te Grada i Županije. Preko europskih fondova uspjeli smo izgraditi vinariju i napraviti podrume kapaciteta 250.000 litara.

Danas zapošljavamo 12 stalnih i 8 povremenih radnika te mogu reći da čitavim imanjem gospodarimo na lijep i zadovoljavajući način - zaključuje Miroslav Palinkaš.

B.K.

PROČITAJTE JOŠ:

KAKO SE SUŠI RIBA? Sušeni morski pas – Otkrivamo starinski recept | | Morski HR

Do pojave hladnjaka, sasvim uobičajena slika Dalmacije, a posebno otoka bile su sušene tabinje (jadranski ekvivalent norveškom bakalaru), hobotnice ili pak morska divljač. Što zbog žilavosti, što

Morski HRJurica Gašpar