Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu 1 - Pomorske blokade

Uoči nadolazećeg blagdana 18. studenog, kada obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, podsjetimo se uloge Jadrolinije u obrani Domovine te iskazati zahvalnost svima onima koji su živote položili za Hrvatsku - bilo na kopnu ili na moru.

Hrvatska se branila s kopna, iz zraka te s mora, a Jadrolinija je i u ratnom vremenu ostala pouzdana veza otoka i kopna unatoč opasnostima. Agresiji i blokadama Jugoslavenske ratne mornarice Jadrolinija se suprotstavila plovidbom i hrabrošću svojih pomoraca, od kojih su desetorica svoje domoljublje platili životom. Osamdesetak ih je bilo na bojišnici, u postrojbama HV-a poginula su trojica, a dvojica su ostali trajni invalidi Domovinskog rata.

Ratno stanje na Jadranu započelo je već 27. lipnja 1991. godine sukobom JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Tada su brodovi Jadrolinije  evakuirali oko 10.000 putnika, uglavnom stranaca s Jadrana. Najviše ih je prevezao trajekt Istra, i to u Trst, a pomagali su u tome i Ilirija te Marko Polo. Dana 2. srpnja 1991. godine, poslovodstvo Jadrolinije proglašava radnu obvezu za sve pomorce i ostale djelatnike na kopnu.

Tijekom kolovoza, brodovlje JNA zauzimalo je strateške pozicije oko Šibenika i Zadra gdje učestalo dolazi do sučeljavanja s hrvatskim snagama. U vrijeme kada Vukovar doživljava najžešće napade, pokraj otoka Visa stvarala se koncentracija Jugoslavenske ratne mornarice. Trajekt Klimno poslan je u zadarsko okružje gdje je iz najžešćih napada izlazio s manjim oštećenjima. Ipak, 11. rujna, trajekt je napadnut i blokiran u novigradskom priobalju te je ondje djelomično potopljen. Poslije nekoliko dana posada trajekta Pelješčanka – izbjegavajući blokade – sudjeluje u operaciji kojom se prevozilo naoružanje za postrojbe Hrvatske vojske.

Pomorske blokade

Prva  pomorska blokada Jadrana započela je 17. rujna 1991. Brodovi su u lukama morali ostati privezani. Pomorski je promet bio potpuno paraliziran. No, blokadama usprkos, trajekt Pelješčanka je prevozio eksplozivna sredstva i obavljao druge poslove za potrebe Hrvatske vojske. Prva blokada završila je 23. rujna, a idućeg je dana u akciji zarobljavanja oružja u luci Ploče preminuo konobar s trajekta Pelješčanka, Mate Tomaš. Krajem rujna, Jadrolinija uvodi svakodnevne dužobalne veze između Rijeke, Zadra, Splita i Dubrovnika. 

Brod Perast je 1. listopada 1991. godine, vraćajući se u dubrovačku luku morao skrenuti za Slano jer je već bila na snazi odluka o blokadi luke Gruž. Za vrijeme prvih napada na luku i brod, posada se sklonila u obližnju šumu. 

Dana 4. listopada posada se dogovorila da napusti brod jer ga nije bilo moguće izvući iz tog područja. Dio posade, uz ostalo stanovništvo grada, krenuo je pješice prema Dubrovniku, a dio, njih trojica, namjeravali su preko Pelješca stići do Mljeta svojim obiteljima. Ondje, nažalost, nikada nisu stigli. Izgubio im se trag, a tek tri mjeseca kasnije potvrđena je njihova pogibelj. U tom su napadu ubijena troijca pomoraca – kormilar Niko Nodilo, upravitelj stroja Pero Sršen i motorist Anton Matić.

Druga blokada započela je 3. listopada, a i prije njezina uvođenja JRM priječila je i ometala plovidbu na Jadranu. Mnogi trajekti Jadrolinije nisu poštovali ovu zabranu. Danju bi mirovali u lukama, a potom noću, bez brodskih svjetla, održavali vezu s otocima. Priskačući u pomoć unesrećenom sugrađaninu od granate je poginuo Vinko Albašić,  zapovjednik broda Lara.

U listopadu 1991. godine neprijateljski zrakoplovi gotovo svakodnevno napadaju trajekte u luci. Napadnuti su trajekti Rapske plovidbe na liniji Jablanac – Mišnjak te Jadrolinijini trajekti Sv. Juraj i Kačjak na liniji Prizna – Žigljen, pri čemu je poginuo i jedan putnik. U zračnom je napadu tih dana oštećen trajekt Borik koji je zatim velikim naporima posade vraćen u promet. Padom Masleničkog mosta, veza ostatka Hrvatske s Dalmacijom preko otoka Paga bila je jedina mogućnost. Zbog zračnih napada na Paški most, trajektima Jadrolinije uspostavljena je veza na liniji Miletići – Fortica. 

Posada trajekta Jazine se tijekom druge pomorske blokade zatekla u luci Preko. Tijekom opće opasnosti i zamračenja luke, tražeći sigurno mjesto za sklonište poginuo je Božidar Milić, vođa stroja. Iskravši se s Perasta  mornar Denis Ćimić priključio se dragovoljcima Domovinskog rata te je položio svoj život u obrani Dubrovnika.

Treća pomorska blokada Jadrana trajala je od 8. studenog do 3. prosinca 1991. godine. Jadrolinija je morala zaustaviti plovidbu na svim linijama. Tijekom blokade u mnogobrojnim napadima pogođeni su brodovi Jadrolinije. Tako je primjerice neprijatelj napadao trajekte Borik i Viru kod Paga, brod Postiru u luci Gruž, a u više navrata je napadnut i trajekt Badija na liniji Biograd – Tkon.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

MORSKI SPECIJAL Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu | | Morski HR

Plovidba Jadranskim morem uz obalu Hrvatske bila je u vrijeme Domovinskog rata kušnja ljudske hrabrosti. Nije to bilo vrijeme slično stanju rata što se uči u školama ili koji su se prije događali. Rat

Morski HRJurica Gašpar