Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu 2 - Konvoj Libertas i napad JRM na Split

Povodom blagdana 18. studenog, kada obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, podsjećamo se uloge Jadrolinije u obrani Domovine te iskazati zahvalnost svima onima koji su živote položili za Hrvatsku - bilo na kopnu ili na moru.

U prvom dijelu pisali smo o pomorskim blokadama Jugoslavenske narodne armije na Jadranu, a u drugom vam donosimo više o poznatom Konvoju Libertas koji je u okruženi Dubrovnik donosio opskrbu, ali i dašak slobode, te napadu Jugoslavenske ratne mornarice na grad Split.

Konvoj Libertas

Drevni grad Dubrovnik 1. listopada 1991. godine napadnut je s kopna, mora i iz zraka, a već 17. rujna Jugoslavenska ratna mornarica uvodi potpunu pomorsku blokadu grada. Nakon što je  presječena Jadranska magistrala, jedina veza Dubrovnika s ostatkom Hrvatske bila je plovidba Jadrolinijinih brodova.

Dubrovnik je bio bez vode, struje, hrane i lijekova, a u gradu se nalazilo oko 50.000 stanovnika i izbjeglica iz susjednih mjesta. Težnja za pomoći razorenom Dubrovniku kulminirala je u spontanom organiziranju poznatog konvoja Libertas, predvođenog Jadrolinijinom Slavijom.

Konvoj je na svojem putovanju pristao u Zadru, Šibeniku, Splitu i Korčuli, postepeno rastući svaki put zahvaljujući pridruživanju mnoštva manjih brodica. Konvoj je 31. listopada uplovio u luku  Gruž donoseći svjetlost nade i slobode zarobljenom Dubrovniku.

Konvoj Libertas – 30 godina kasnije | | Morski HR

Ratno stanje na Jadranu započelo je već 27.6.1991. godine sukobom JNA sa Slovenskom teritorijalnom obranom. Tada su brodovi Jadrolinije evakuirali oko 10.000 putnika, uglavnom stranaca s

Morski HRJurica Gašpar

Napad na Split

U rano jutro, 15. studenog 1991. godine, s brodova JRM smještenih u Splitskom i Bračkom kanalu napadnut je Split. Nakon teške borbe, 16. studenog 1991. godine, Hrvatska ratna mornarica izborila je svoju najveću pobjedu u Domovinskom ratu. Njome je započelo postepeno oslobađanje obale i otoka, a jugoslavenska se ratna mornarica morala povući na otoke Vis i Lastovo, te u Boku Kotorsku.
Agresoru su tijekom napada na meti bili i bijeli brodovi Jadrolinije. U napadu agresora na trajektnu luku pogođeni su trajekti Bartol Kašić i Vladimir Nazor. Od granate koja je pogodila trajekt Vladimir Nazor smrtno su stradali Dinko Maras, upravitelja stroja i Jure Kalpić, motorist, dok su Ante Vidović i Mate Domaćin bili ranjeni.

Ratu i agresoru odgovoreno je na jedini mogući način i onako kako je Jadrolinija znala – ploveći blokadama usprkos. Najveću su cijenu platila desetorica poginulih pomoraca. Oko osamdeset djelatnika Jadrolinije otišlo je na bojišnicu. Više je brodova oštećeno, a potpuno su izgubljeni trajekti Klimno, Supetar i Kačjak te brod Perast. Osim na brodovima i trajektima, mnogi pomorci i djelatnici Jadrolinije sudjelovali su u obrani Domovine u postrojbama HV. 

Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu vrednovana je brojnim priznanjima i odličjima, a 1991. godine primljena je i Vjesnikova Plava vrpca za hrabrost. Trojici poginulih pomoraca s Perasta priznat je status branitelja.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu 1 - Pomorske blokade

Uoči nadolazećeg blagdana 18. studenog, kada obilježavamo Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, podsjetimo se uloge Jadrolinije u obrani Domovine te iskazati zahvalnost svima onima koji su živote položili za Hrvatsku - bilo na kopnu ili na moru. Hrvatska se branila s

Morski HRJurica Gašpar

MORSKI SPECIJAL Uloga Jadrolinije u Domovinskom ratu | | Morski HR

Plovidba Jadranskim morem uz obalu Hrvatske bila je u vrijeme Domovinskog rata kušnja ljudske hrabrosti. Nije to bilo vrijeme slično stanju rata što se uči u školama ili koji su se prije događali. Rat

Morski HRJurica Gašpar