Umjetnost u čast heroinama, koje su unatoč predrasudama i zabranama, plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet

DUBROVNIK - Art radionica Lazareti postala je lučica, doduše na suhome, a zaposjele su je elegantne drvene brodice, koje je izgradila umjetnica i brodograditeljica Matea Šabić Sabljić. Jedna od njih izgrađena je od metli koje su umjetnici donirali Dubrovkinje i Dubrovčani, a nosit će ime svjetioničarke s Dakse Eudoksije Kustrić.

Okupili su se Dubrovčani u petak u velikom broju, znatiželjni da vide Mateine brodice i svoje metle ugrađene u jednu od njih.

Eudoksija Kustrić bila je svjetioničarka na dubrovačkom otočiću Daksa, svjetlila je svjetionikom 1901. godine. Nije bilo lako, a ni uobičajeno biti svjetioničarka i Eudoksija se zasigurno morala nositi s mnogim izazovima svoga vremena.

Bila je iz svjetioničarske obitelji Kustrić koja je obilježila prvih 30 godina rada svjetionika. 150 godina od prvog svjetla, a 121 godinu nakon svjetioničarke Eudoksije, svjetionik je ove godine ponovno zasvijetlio.

Bilo je uobičajeno da svjetioničar na svjetioniku živi s obitelji, a žena je bila sposobna upravljati svjetionikom kad je svjetioničar bio onemogućen te je svakodnevno sudjelovala u radu svjetionika. U određenom povijesnom trenutku žene svjetioničara uspjele su se izboriti da budu plaćene za svoj rad, u početku kao asistentice, a potom i kao samostalne svjetioničarke.

Flota Brodi/ona je plovna, mobilna instalacija u stalnoj izgradnji, a nastaje u čast morskim i pomorskim heroinama, koje su, unatoč predrasudama i zabranama, plovile morima, gradile brodove i istraživale morski svijet.

Od gusarskih kraljica i gusarica, moreplovki i brodograditeljica, koje su se od vremena prije nove ere pa sve do 20. stoljeća najčešće prerušavale u muškarce zbog dobro nam znanog uvjerenja da je “žena nesreća na brodu”, sve do pionirki 20. stoljeća koje su samostalno oplovljavale planetu, sudjelovale u utrkama, elektrozavarivale brodove tijekom svjetskih ratova.

Do žena koje su se izborile za prava na školovanje i rad u tehničkim strukama te kao inženjerke i obrazovane pomorske arhitektice konstruirale i dizajnirale brodove. Koje su kao obrazovane pomorkinje, kapetanice i časnice upravljale brodovima i plovile morima. Koje su kao obrazovane znanstvenice sudjelovale u utemeljenju znanosti o moru, istraživanju i mapiranju oceana i morskog života, kao aktivistice se zauzimale za očuvanje i spašavanje morskog svijeta i istovremeno doprinosile pomicanju granica i ravnopravnosti.

Sve do danas kada ravnopravno studiraju, plove morima i konstruiraju brodove, a ipak i dalje sudjeluju s manje od 2% zaposlenih u pomorskoj industriji svijeta. U galeriji OVDJE dio je atmosfere s ove jedinstvene izložbe, koju u Art radionici Lazareti možete pogledati do 16. prosinca.

A osim izložbe 10. prosinca bit će u Posatu organizirano svečano porinuće i krštenje dubrovačke brodice, a Matea će intervenirati i u dubrovačkom Pomorskom muzeju gdje će se od 10. prosinca naći životne priče hrabrih žena koje su živjele s morem i od mora, piše DubrovnikNet.

I.G.