Upoznajte čuvaricu prirode u Parku prirode Lastovsko otočje: "Ponekad se moram dokazivati, mnogi imaju predrasude o tome što žena može!"

U srcu Jadrana, unutar Parka prirode Lastovsko otočje radi Ivana Lagetar, čuvarica prirode koja već četiri godine svakodnevno svjedoči ljepotama i izazovima ovog jedinstvenog zaštićenog područja.

Lastovski arhipelag, s 46 otočića i hridi, obuhvaća površinu od 196 km², a posebnu vrijednost ovom prostoru daje more i podmorje te njegov vrlo bogat živi svijet. Dapače, mnoge se biljne i životinjske vrste ovog otočja zbog svoje ugroženosti nalaze na Crvenom popisu ugroženih vrsta. Ova je otočna skupina važna i za migraciju ptica.  Dakle, jasno je zašto ovo područje itekako treba čuvati i zašto je to jedan jako odgovoran i važan posao.

Posao čuvara prirode u Parku prirode Lastovsko otočje nije jednostavan – zahtijeva kombinaciju različitih vještina. Ivana objašnjava da čuvari nisu samo zaštitnici prirode, već i skiperi, vatrogasci, istraživači i ronioci.

- Naš posao uključuje širok spektar aktivnosti. Jedan dan provodimo monitoringe pod morem, drugi dan nadziremo udaljene dijelove arhipelaga, a treći sudjelujemo u vatrogasnim intervencijama. Nikada nije dosadno – svaki dan donosi novo iskustvo - kaže Ivana, čiji omiljeni trenuci na poslu uključuju boravak na moru i istraživanja morskog svijeta, a sretna je i što može uživati u prirodi nedostupnoj drugim ljudima.

Najdraži joj je Sušac

Najdraži dio arhipelaga joj je otok Sušac.

- Sušac ima posebnu energiju i mikroklimu. Njegova sjeverna strana prekrivena je šumama, dok je južna potpuno ogoljena, s impozantnim svjetionikom. A ronjenje na rtu Tršćavac je doživljaj koji se pamti zauvijek - priča Ivana s entuzijazmom.

Unatoč izazovima, Ivana je zahvalna kolegama koji su je potaknuli da se prijavi za ovaj posao.

- Mnogi imaju predrasude o tome što žena može, a što ne može raditi, osobito u nekim sektorima poput pomorstva. Ponekad moram dokazivati da sam sposobna, što može biti frustrirajuće, ali vjerujem da svojim radom i rezultatima mijenjam stavove. Iako je bilo skeptika zbog činjenice da sam žena i kapetanica broda, dokazala sam da se snalazim jednako dobro kao i kolege - kaže Ivana u razgovoru za Udrugu Sunce koja je cijele ove godine marljivo provodila kampanju "A di se ti sidriš" usmjerenu na buđenje svijesti građana o tome kako sidrenjem na mjestima gdje je to zabranjeno mogu strašno devastirati livade morskih cvjetnica, tj. čitav morski ekosustav.

U Hrvatskoj je manjak čuvara prirode u odnosu na broj zaštićenih područja

Istaknula je da je sektor zaštite prirode u Hrvatskoj još uvijek u razvoju.

- Hrvatska ima velika prirodna bogatstva koja zahtijevaju odgovarajuću zaštitu, kao i nadzor, stoga mislim da je u Hrvatskoj još uvijek postoji manjak čuvara prirode u odnosu na broj zaštićenih područja, dok neke druge države taj problem bolje rješavaju - kaže Lagetar.

Ivana je napomenula da, iako postoji manjak čuvara, u Hrvatskoj se osjeća pozitivan trend rasta u ovom sektoru, što se vidi povećanim zapošljavanjem novih čuvara, uključujući i čuvarica poput nje.

Ivana naglašava fizičku zahtjevnost posla, osobito tijekom ljetnih mjeseci, kada čuvari provode sate na suncu, na plovilima i u terenskom nadzoru. Posao uključuje i tehničke zadatke poput naplate ulaznica, za koje Ivana priznaje da joj nisu najdraži, ali su nužan dio posla. Ljetni mjeseci donose dodatni pritisak zbog velikog broja posjetitelja, što zahtijeva intenzivnu komunikaciju. Suradnja s lokalnim stanovništvom na Lastovu, maloj zajednici od 500 do 600 stanovnika, znatno je jednostavnija jer se svi međusobno poznaju.

Na kopnenom dijelu najčešći problemi vezani su za odlaganje otpada na nepropisnim mjestima, a u morskom dijelu parka obično su problematične nedozvoljene radnje poput ribolova, podvodnih aktivnosti i uništavanja staništa.

- Slobodno sidrenje također je jedan od značajnih pritisaka koji uništava staništa livada posidonije. Upravo zbog toga, posjetiteljima preporučujemo sidrenje na jednoj od četiri lokacije ekoloških sidrišta (uvale Saplun, Skrivena luka, Vejo lago i Škoj od Zaklopatice). U tijeku su istraživanja dodatnih lokacija ovakvih sidrišta, kako bi se u budućnosti mogla donijeti odluka o zabrani slobodnog sidrenja u parku i time doprinijeti zaštiti vrijednih morskih staništa - objašnjava Ivana.

Budući da različite institucije imaju nadležnost nad morem i obalnim područjem, obalne i morske zaštićene zone pokazale su se u praksi izuzetno teškima za upravljanje. Ne pomaže ni činjenica da su ovlasti čuvara prirode vrlo ograničene, a pogotovo na moru.

J.T.