Urbanistički razvoj Dubrovnika doveo do ozbiljne devastacije prostora

DUBROVNIK - Od skladnog grada do preizgrađeosti. Urbanistički razvoj Dubrovnika prati sve veća devastacija prostora. Preizgrađenost, uličice u kojima se ne mogu mimoići dva automobila, nedostatak parkirališta sve je to slika ovog, kako ga često nazivaju, bisera Jadrana. Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da prostor, koji je jednom devastiran - takav trajno i ostaje. Može li se što učiniti ili je prekasno?

Od idiličnog skladnog grada u zidinama do građevinskog kaosa i preizgrađenosti - tako se kretao urbanistički razvoj Dubrovnika. Dovoljno je skrenuti s glavnih prometnica u uske uličice i vidjeti do čega je doveo stihijski razvoj - gradilo se bez mjere i reda.

- Zapravo ovaj neplanski nered iza mojih leđa, a inače dubrovački predio Montovjerna rječito govori i šalje riječi upozorenja o već nastalom razvijenom procesu ja bih čak rekla galopirajućem procesu uništavanja urbaniteta - rekla je za Regionalni dnevnik Maja Nodar, povjesničarka umjetnosti.

- Vidimo da zapravo smo izloženi jednom procesu takozvane favelizacije u prostoru. U principu mogu konstatirati da najveći uzrok svemu tome zapravo leži u nedovoljno i neadekvatno koncipiranim prostornim planovima - govori urbanist Slobodan Vuković.

- Ali naravno prodorom kapitala i prodorom promjena kako u političkom, društvenom a osobito u vlasničkim odnosima jednostavno taj kultivirani prostor postaje gola roba i on se uništava - dodaje Nodar.

Prostor se i dalje nemilice osvaja, jer u Dubrovniku cijena je kvadrata najveća u državi. Gradska je vlast nemoćna.

- Ova gradska uprava je u posljednjih sedam godina pokrenula izmjene i dopune prostornog plana ciljane s glavnim i osnovnim ciljem, a to je smanjenje katnosti udaljenosti od ruba površine i tako smo zapravo smanjili mogućnost utjecaja prekomjerne gradnje ono što nam je posljedica sada su još uvijek projekti koji se grade na osnovu starog GUP-a - kaže Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Njih se ne može zaustaviti

- Žao mi je što nemamo alat kojim bi mogli zaustavljati potpuno gradnju bez obzira ima li vi ili nemali građevinsku parcelu u užem području grada takav alat nam nažalost nije dostupan - zaključuje Franković.

Grad je izgradio ceste prema Pobrežju, Osojniku i Gornjim Selima i time omogućio širenje na ta područja - to je jedino što sada može učiniti.

I.B.