Uzalud i rezervacije na ribarnici: "Ove godine ih je u prodaji bilo možda jednom, razlog? Čovjek ih je gotovo istrijebio!"

PULA - Jug Istre zabrinuo je nedostatak rakovica, o čemu smo već pisali pred nekoliko dana. Ulova tipičnog za ovo doba godine jednostavno nema. Koji je točno razlog njihova nestanka pitaju se i znanstvenici.

Na pulskoj ribarnici malo kupaca, malo ribe i niti jedna jedina rakovica.

- Rakovica ja nisam imala već dosta vremena, baš dosta. Ove godine ih je na tržnici bilo možda jednom - kaže za Dnevnik Nove TV prodavačica Jasminka Popović.

Iz godine u godinu, kažu prodavači, sve ih je manje u prodaji. Kupci traže, ostavljaju rezervacije – ali ništa od toga. Sada su mreže na jugu Istre ostale prazne.

Ribar s više od 40 godina iskustva Boris Tanković kaže da ih jednostavno nema, a ono malo što ih uspije uloviti – iako je rakovica jako tražena roba - i nema neku računicu: 

- Ljudima se više niti ne isplati, jer recimo na tri kilometra, četiri kilometra mreža ulovite tri ili četiri rakovice. Ne izađete van. Vi ne isplatite mreže ni trošak, jednostavno ljudima se ne isplati.

Što je točno dovelo do toga da rakovica na jugu Istre nema, znanstvenici kažu, mogu samo nagađati. Vjerojatno je to, napominju, kombinacija nekoliko faktora. Kao prvo čovjeka.

- Lovilo se u najosjetljivije doba njihova životnog ciklusa jer 99 posto ulova su bile zrele ženke s oplođenim jajašcima - objašnjava za Dnevnik.hr biolog Andrej Jaklin.

Ruku čovjeku dale su i klimatske promjene zbog kojih dolazi do ozbiljnih promjena u planktonskoj zajednici.

- Larve koje prolaze različite stadije kako rastu i presvlače se, ali cijelo to doba dok su u planktonu hrane se fitoplanktonom, zooplanktonom, i sad ako hrane nema, to sigurno nije plus - dodaje biolog. 

Na listu, kaže, može se staviti i zatopljenje i dugoročni ciklusi. Točnog odgovora još uvijek nema. No, napominje, otvara se novo pitanje: ima li šanse za njihov oporavak?

Zaštićena vrsta

Velika rakovica (Maja squinado) je zaštićena vrsta, a ujedno je i endem Sredozemlja.

U kasno ljeto i jesen, mlade tek spolno sazrele rakovice kreću se prema dubljem moru od 10 do 40 – 170 m (ženke odlaze ranije, mužjaci kasnije) dok juvenilni primjerci tj. spolno nezreli, ostaju na kamenitoj obali i tijekom zime.

Općenito uzevši, mogu migrirati i do 160 km tijekom 8 mjeseci, kad se opet vraćaju u plitke vode na parenje. Prilikom parenja, krajem proljeća, koje traje 20-ak dana, hrpe rakova mogu doseći i do dvadeset metara dužine i pet visine.

Odrasli žive nekoliko godina nakon puberteta, vrlo su plodni, a i ličinke im sazrijevaju brzo tj. brzo prolaze kroz ličinačke stadije; 3 stadija u 18 do 22 dana uz temperaturu od 18 do 19 °C. Minimalna temperatura mora u kojoj žive velike rakovice je oko 5°C, a maksimalna oko 25°C, iako počinje ugibati i pri dugotrajnom izlaganju temperaturama iznad 23°C.

D.G.

PROČITAJTE JOŠ:

Gdje su nestale rakovice s juga Istre?

Ove je godine trebalo čekati početak veljače da bi se na pulskoj peškariji pojavili prvi primjerci. Što se događa, gdje su nestale rakovice? Na to pitanje nitko ne zna odgovor. Ni ribari, ni znanstvenici. Mnogi su ribari zapravo odustali od lova na rakovice. Oni uporni ih, pak, više ne love

Morski HRJosip Tokić

LOVOSTAJ NA RAKOVE Velika rakovica ujedno je i zaštićena vrsta | | Morski HR

Na tri vrste zaštićenih rakova desteronožaca u Jadranskom moru; hlapa (Homarus gammarus), jastoga (Palinurus elephas) i kuku (Scyllarides latus) trenutno traje lovostaj (od 10.09.-15.05). I na veliku

Morski HRJurica Gašpar