>
ZADAR – Šest mjeseci intenzivnog rada na 3D modeliranju trebalo je Stipanu Ujduru iz Opuzena da kompletira video animaciju i modeliranje antičkog Jadera, odnosno današnjeg Zadra kako je izgledao u rimsko vrijeme.
– Frane Bili iz Zadra će programirati aplikacije za pametne telefone i VR naočala u svojem studiu MediaUp, tako će biti kompletno obrađen antički Zadar. Rad na 3D modelirajju je trajao punih šest mjeseci, svakodnevnog mukotrpnog rada. Model je napravljen maksimalno autentično originalnom Jaderu u antičko doba. Ovo je bilo zaista teško jer sam trebao tražiti po stranim arhivama sve o antičkom Zadru, Jaderu. Toliko je to iscrpljujuće da ne bi više ponovio raditi ovakav projekt. Važno je vaše čitatlje upoznati s činjenicom sda je ovo, nažalost, penzionerska produkcija a ne hollywoodska i nadam se kako mi nitko neće zamjeriti neke nepreciznosti ili autorsku slobodu – kaže nam Stipan Ujdur.
– Antički Jader je zaista velik 3D model s mnogo značajnih kvartova za obraditi, ali veliki problem su dokumenti za to doba, nacrti, tlocrti ili ilustracije, korišteni su domaći i strani izvori, kod domaćih veliki je problem nedostupnost, nedorečenost, nedovršenost, nažalost to je naša velika boljka. Iskreno, ništa ne bih mogao napraviti bez stranih izvora dokumentacije, domaće radove mogu vidjet one koji su dostupni, ali ako želim nešto konkretno napraviti tada moram tražiti druge izvore. Geolokacija scena je locirana preko Google Earth 3D mape pa je vjerna originalnoj antičkoj lokaciji – kazao je Ujdur i prepričava kadrove koje vidimo u videu.
Prva scena je ispred ulaza u Grad, Anički Jader je bio opasan bedemima sa svih strana, na jugoistočnom bedemu su bila troja vrata, jedna vrata su služila za promet ljudi, druga za promet roba a srednja su bila za različite namjene. Ispred bedema je bila kolonija onih koji po rođenju nisu bili Rimljani, a obavljali su različite teške fizičke poslove, te uzgajali stoku, povrće i prodavali ih u gradu. Na ovoj sceni se vide zasadi maslina, čempresa i lovora tipičnih mediteranskih biljaka koje su bile i u doba antike na ovim terenima.
Amfiteatar je bio izvan bedema te je to posljednja scena u aplikaciji u kojoj će detaljnije biti riječi o njemu, a ovdje se vidi kada Rimljani idu iz amfiteatra prema ulaznim vratima.
Druga scena je na ulazu u Grad, na početku ulice Decumanus Maximus, danas poznate kao Kalelarga, koja je bila na istom mjestu tada i danas, širina joj je bila 5 m kolnik i po 2 metra sa svake strane za pješake, ukupno 9 metra. Po dužini u prvom redu su građene insule, iza njih niži ili manji objekti ali uklopljeni u kvadraturu insule, takav je bio raster ulica u Jaderu.
Odmah na ulazu u Grad mogla se na manjem trgu osjetiti vreva rimskog gradskog života, jedni su prodavali a drugi kupovali, robove, konje, tepihe, keramiku i sl. Okolo su bile taberne, trgovine na malo različitim proizvodima i uslugama, nisu svi znali čitat i pisat latinski pa su trgovci stavljali različite predmete na vrata i oko vrata koji su upućivali na konkretnu prodaju ili uslugu.
– Pronašao sam ilustracije na kojima je vidljivo da se i u rimsko doba roba sušila na ulici, balkonima i prozorima, isto kao i danas u dalmatinskim mistima, poznato po nazivu Tiramol – priča Ujdur.
Radnja svakodnevice 3. scene odvija se u blizini temeljnog tornja aquadukta i javnog rimskog kupatila, terme.
Aquadukt se sastoji o dva kraka, voda ide s dva izvora, prvi stariji krak ide s Kneževića vrila , na području Vranskog jezera, drugi krak ide od izvora Kučina do područja današnjeg Smiljevca gdje se priključuje na pri aquadukt tako je Jader dobio veći kapacitet vode.
Vodu su građani uzimali na česmama uz toranj, tu su bili i bazeni, korita, za pranje robe, ovakva korita su imale samo insule u unutrašnjem dvorištu, ostali su uzimali vodu i prali rublje na nogostupima ili malim trgovima za veće gradske četvrti.
Rimsko javno kupatilo je imalo i toplu vodu pa su ih zvali ”terme”, ovo su prve terme od njih ukupno pet koliko je pronađeno na teritoriju Jadera. Terme su bile veličine kvadrature kao dvije insule. Ove terme su bile na današnjem sjecištu ulica Špire Brusine i Ruđera Boškovića.
Na periferiji grada uz zidine s unutrašnje strane su bile trgovine i obrti koji nisu mogli biti na tržnici, Emporium, niti u blizini forumu, opasni i jakih mirisa, kovači, kožari, konjušari, Ovdje su bile i štale, boksovi, za konje jer su ih Rimljani čuvali i pazili isto onako kako se danas čini s autima i motorima.
Tepidarium od latinskog tepidus, što znači mlak, je ime za ugodno topli centralni odjel (prostoriju) rimskih termi, iz kog se moglo ići u frigidarium (hladni) na dnu prostorije vide se zatvorena vrata ili caldarium (topli bazen) s lijeve strane su otvorena vrata. Ovo je bila najbogatije ukrašena prostorija u kojoj su se odvijale različite radnje, od ogovaranja, koketiranja sve do zaključivanja poslova.
Caldarium, od latinskog calda, što znači topli – vruć, je ime za topli odjel (prostoriju) i isto takav bazen u rimskim termama. Centralni hipokaust termi nalazio se direktno iza caldariuma pa se on prvi zagrijao, kao i njegovi podovi i zidovi. Temperatura u caldariumu bila je iznad 40 °C uz 85% vlage. Prostorija je bila opremljena svodom, tako da su kapljice vode stvorene od pare, lagano kliznite od svoda duž zidova prema dolje do otvora za ispuštanje.
Emporium, tržnica, se je nalazila u okviru današnjih ulica Dalmatinskog sabora, Brne Krnarutića i ulice Pod Bedemom. Najvjerojatnije je Emporium bio napravljen u dva nivoa.
Na emporiumu se nalazi slavoluk koji je Melija Anijana dala podignuti u spomen na svoga muža. Zanimljivo je to da ga je dala popločiti kamenim pločama, nije bio od nabijene zelje ili grube ulične kaldrme, ovo je prvi ovakav javni prostor u rimskom carstvu koji je popločen, ovo je postalo pravilo za sve javne prostore da se popločavaju kamenim pločama.
Ovo je originalna verzija slavoluka sa likovima tritona – mitološka bića vezana za more- postavljenih poviše slavoluka, po opisu putopisca Cirijaka iz Ankone .
Emporij je bio okružen i trijemom, osim prodajnog prostora imao i sadržaje za čuvanje i skladištenje roba za prodaju.
Portum, luka, i Emporium, tržnica, su u pravilu bili uvijek jedno do drugoga u svim rimskim gradovima tako i u Jaderu. Portum je korišten za promet civilnih i vojnih transporta, na 3D modelu je prikazan dolazak jede rimske visoke delegacije u Jaderu koju prate dvije ratne galije, na drugom dijelu Portuma vrši se istovar roba iz trgovačkih galija.
Zadar je imao sve što i najvažniji rimski gradovi, poput Curia, Kapitolija, Foruma, Nimfe, i Amfiteatra, a sve to možemo vidjeti u ovom videu koji nas vraća dva tisućljeća u prošlost…
Jurica Gašpar
PROČITAJTE JOŠ:
ANTIČKI ZADAR U 3D IZDANJU Pogledajte kako je izgledala stara Jadera
ANTIČKA JADERA Pogledajte kako je izgledao drevni Zadar
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev