VIDEO Dugim konopima vežu se za stabla i stijene te sidro bacaju unatoč zabranama: "Netko će ostaviti glavu ovdje!"

Već smo pisali o problematici vezivanja jahti i većih plovila dugačkim konopima koji drugima mogu ometati sigurnu plovidbu. No postoje dijelovi Jadrana gdje je to jasno i nedvojbeno zabranjeno, ne samo zbog zaštite posidonije, već i stabala te stijena za koja se plovila priveziju. Radi se o zaštićenim područjima, poput Paklinskih otoka.  

- Ovo je na samom ulazu u uvali Ždrilca, svakodnevica je postala. Mnogo puta sam upozoravao i kapetaniju i policiju i Javnu ustanovu Krš i more. Naime, uvala je kupalište, stoga je sidrenje strogo zabranjeno i radi kupača i radi očuvanja Posidonije. Kada se dogodi kakva nesreća zbog nemorskog načina vezivanja, svi će se ograđivati a jasno je tko mora to sankcionirati - govori nam ljutiti čitatelj koji ovim prizorima svakodnevno svjedoči?

Postoji li oznaka zabrane sidrenja?

- Ima, dolje duboko u uvali je tablu postavila Javna ustanova krš i more koji navodno upravljaju paklenim otocima jer su kao zaštićeni krajobraz - kazuje nam.

Dodaje da bi netko mogao ovako "izgubiti glavu" i da odgovorni "nemaju pojma" o situaciji na Paklinskim otocima:

- Šta u vezi sidrenja svugdjei vezivanja za borove, šta bi trebali brinuti o otpadu s istih, što radi grad Hvar. Oni se samo pojave jednom ljeti i to ako, i naplaćuju restoranima nekakav namet po sjedećem mjestu - rezigniran je ovaj Hvaranin.

Nazvali smo ravnatelja ove institucije, da vidimo znaju li za ovo i što rade po ovom pitanju?

- Znamo za tu situaciju. Mi smo upoznati s time i to je bio jedan od razloga zašto smo od ove godine zaposlili čuvara prirode baš za Hvar, prvenstveno za Paklinske otoke. Svjesni smo te problematike i u izradi nam je stručna podloga za zaštitu akvatoriju Paklinskih otoka - kazao je za Morski HR ravnatelj Javne ustanove More i Krš, Domagoj Lažeta.

Podsjetimo, na mjestima gdje je zabranjeno sidrenje, kazne će ispisati pomorska policija ili Lučka kapetanija, sukladno Pomorskom zakoniku. No za privezivanje na stijene ili stabla u zaštićenom području, upravo vas mogu kazniti čuvari prirode iz područja koje je zaštićeno, poput Paklinskih otoka.  

- Imamo pravo kazniti ali generalno idemo najprije na upozorenje. Nakon upozorenja nautičari obično razumiju situaciju i odu. Ukoliko se stvarno utvrdi da ne odlaze, unatoč upozorenju, mi pokrećemo prekršajni postupak - zaključuje ravnatelj Lažeta.

Jurica Gašpar

PROČITAJTE JOŠ:

Smije li jahta privezivati sredstva za zabavu na ovakav način i koliko daleko od obale mora biti plovilo nakon što se priveže?

Više nautičara nam je ovog ljeta postavilo neko od ova dva pitanja iz naslova. U prvom slučaju jahta iza sebe naniže sredstva za zabavu, neka na napuhavanje, druga na nekakav pogon. U drugom slučaju plovilo u nekoj uvali baci sidro, a s druge strane se priveže dugačkim konopom za kopno.

Morski HRJurica Gašpar

MIŠLJENJE SKIPERA: ”Četverovez je najsigurniji način vezivanja, a evo i koliko jahtaši u malim mjestima ostave novca!”

Nakon članka u kojem smo pitali i dobili odgovor na pitanje smiju li se jahte privezivati daleko od obale, i na kojoj udaljenosti bi tada trebale biti, javio se Kristian, skiper s višegodišnjim iskustvom. On je na analitički način prokomentirao razloge, koji prema njegovom mišljenju leže u vezivanju…

Morski HRJurica Gašpar