>
Brzo i prebrzo zagrijavanje globalnih temperatura 'proždire' morski led Antarktike i smanjuje ga na neviđeno niske razine. Sve to prijeti opstanku i postojanju jedne od najpoznatijih vrsta na tom kontinentu: carskih pingvina.
Carski pingvin (lat. Aptenodytes forsteri) najveća je i najteža od svih živućih vrsta pingvina, endemska vrsta koja živi na Antarktici. Carskog pingvina ne bi trebalo miješati s njihovom bliskom vrstom, kraljevskim pingvinom. Prema posljednjim procjenama, populacija carskih pingvina je blizu ugroženosti (Near Threatened) jer se zbog topljenja leda i porasta razine mora smanjuje površina pogodnih staništa vrsta.
Četiri od pet kolonija carskih pingvina analiziranih u Bellingshausenovom moru, zapadno od Antarktičkog poluotoka, prošle godine nisu uopće imale preživjelih mladunaca jer je to područje doživjelo ogroman gubitak morskog leda, objavljeno je u studiji u časopisu Nature Communications, Earth &Environment, piše CNN.
Ovaj "katastrofalni neuspjeh uzgoja" prvi je takav zabilježeni incident, navodi se u izvješću, i podržava sumorna predviđanja da će više od 90% kolonija carskih pingvina biti "gotovo izumrlo" do 2100. godine.
Znanstvenici su pratili pet kolonija carskih pingvina u Bellinghausenskom moru, veličine od otprilike 630 parova. Koristeći satelitske snimke od 2018. do 2022. godine, izbrojali su koliko je ptica bilo prisutno u tim kolonijama tijekom sezone parenja.
Otkrili su da su 2022. godine čak četiri kolonije doživjele "potpuni reproduktivni kolaps", što znači da je vrlo vjerojatno da nijedno mladunče nije preživjelo.
Za gniježđenje i podizanje mladih, carski pingvini se oslanjaju na stabilan morski led 'pričvršćen' za kopno. Jaja se polažu od svibnja do lipnja, a nakon što se izlegu, mladi razvijaju vodootporno perje i postaju neovisni oko prosinca i siječnja.
No, godine 2022. morski led se raspao mnogo ranije, a neki dijelovi regije zabilježili su potpuni gubitak leda do studenog. Istraživači koji su pratili satelitske snimke rekli su da su navikli vidjeti crne mrlje na ledu u to doba godine, ali sad ih odjednom nije bilo.
Kad morski led pukne ranije, mladi mogu pasti u more i utopiti se, objasnio je Norman Ratcliffe, koautor studije i biolog morskih ptica u Britanskom antarktičkom istraživanju.
- Pingvini u ovoj regiji doživjeli su tako "ogroman gubitak" - rekao je Ratcliffe, nazvavši ove nalaze "ranim zvonom za uzbunu". Ranije su takve vrste neuspjeha u uzgoju bile manje učestale diljem kontinenta", rekao je.
Posljednjih nekoliko godina znanstvenici su oglasili uzbunu zbog naglog pada morskog leda na Antarktici.
U veljači, na vrhuncu ljeta na kontinentu, razina leda pala je na dosad nezabilježene najniže razine. Čak i zimi, kad se led obično ponovno gradi, još uvijek se nije vratio ni blizu očekivanih razina. Sredinom srpnja antarktički morski led dosegao je najnižu razinu za ovo doba godine od početka rekorda 1945. godine. Bio je 2,6 milijuna četvornih kilometara (1 milijun četvornih milja) ispod prosjeka od 1981. do 2010. godine - područja velikog poput Argentine.
Znanstvenici još uvijek pokušavaju dokučiti razloge zašto, ali mnogi vjeruju da je klimatska kriza uzrokovana ljudskim djelovanjem glavni pokretač.
Za carske pingvine, ovaj trend posebno je poguban, rekao je Ratcliffe, jer "ptice nemaju kamo otići". Poznato je da se ptice prilagođavaju uzgojnim neuspjesima preseljenjem na druga obližnja mjesta, ali to neće uspjeti ako je zahvaćeno cijelo uzgojno stanište.
Između 2018. i 2022. godine, 30% od 62 poznate kolonije carskih pingvina na Antarktici bilo je pogođeno djelomičnim ili potpunim gubitkom morskog leda, navodi se u izvješću.
Cassandra Brooks, docentica na Sveučilištu Colorado Boulder koja je provela opsežna istraživanja o antarktičkim vrstama i koja nije bila uključena u istraživanje, rekla je da studija pruža još više dokaza da se carski pingvini suočavaju s rizicima za svoj opstanak.
- Sve je više dokaza da carski pingvini zapravo mogu izravno izumrijeti zbog gubitka morskog leda koji je posljedica zagrijavanja našeg planeta - rekla je za CNN.
- Prozor u kojem se osigurava njihov opstanak sužava se - kazala je.
Zasebna studija objavljena prošle godine otkrila je da će 65% autohtonih vrsta Antarktike, carskih pingvina na vrhu među tim vrstama, vjerojatno nestati do kraja stoljeća ako svijet ne uspije obuzdati zagađenje fosilnim gorivima koje zagrijava planet. U najgorem slučaju, utvrđeno je da carski pingvini mogu biti potpuno 'izbrisani' sa lica zemlje do 2100.
Nestanak morskog leda neće utjecati samo na pingvine. Ugrožava druge vrste, uključujući tuljane, koji se oslanjaju na morski led za hranjenje i odmor, kao i mikroorganizme i alge koje hrane kril koji su, pak, vitalni za prehranu mnogih kitova u regiji.
Antarktički morski led također pomaže regulirati temperaturu planeta, odražavajući sunčevu dolaznu energiju natrag u svemir. Kada se led otopi, izlaže tamniji ocean ispod kojeg upija sunčevu energiju i doprinosi globalnom zatopljenju.
- Sve je ovo prilično zabrinjavajuće i za fizičku oceanografiju i biologiju Antarktike i ekosustave koji ovise o njima - zaključila je Ratcliffe za CNN.
I.B.
PROČITAJTE JOŠ:
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev