>
Čini se da su dvije najprisutnije vrste koralja koji grade grebene iznenađujuće sposobne preživjeti i čak se dobro nositi s klimatskim promjenama, pokazuje nova studija – i to barem dok se globalno zatopljenje održava ispod 2 stupnja Celzijusa, čiji je cilj postavljen Pariškim sporazumom.
– Pronašli smo nadu – kaže Rowan McLachlan, stručnjak za koralje sa Sveučilišta Oregon State i glavni autor studije objavljene proteklog tjedna u Nature Scientific Reports .
Nada je u posljednje vrijeme rijetka riječ koju ćete čuti za koraljne grebene. Kao rezultat emisija stakleničkih plinova koje je stvorio čovjek, suočavaju se s kronično toplijom morskom vodom, intenzivnijim toplinskim valovima i sve kiselijim oceanom, uz lokalne stresove zbog zagađenja i prekomjernog izlova, piše National Geographic.
Svijet se dosad zagrijao za 1,1°C, a koraljni grebeni već su pretrpjeli masovno izumiranje. Veliki koraljni greben, najveći svjetski sustav grebena, trenutno je u “krizi”, navodi se u nedavno objavljenom izvješću UN-a . To izvješće Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC) upozorava da bi se neki ekosustavi koraljnih grebena mogli suočiti s nepovratnom štetom ako se svijet zagrije za više od 1,5°C. Izvješće IPCC-a iz 2018. zaključilo je da bi pri 2ºC ili više moglo biti izgubljeno 99 posto svih koralja koji grade grebene – što znači da bi živi koraljni grebeni zapravo nestali s planeta.
KORALJNI GREBENI Ekosustavi za sebe
Ali to nije ono što su McLachlan i njezini kolege primijetili kada su izlagali havajske koralje simuliranom svijetu od 2ºC gotovo dvije godine. Otkrili su da su dvije uobičajene vrste koralja bile posebno otporne: dvije trećine tih koralja preživjelo je simuliranu budućnost.
– Očekivali smo da ćemo vidjeti više smrtnosti nego što jesmo, da bismo otkrili da se koralji jedva drže. Bili smo stvarno šokirani. Imali su stvarno visok preživljenje – kaže McLachlan.
U određenim granicama, čini se, neki se koralji mogu priviknuti na topliji svijet.
Oceani apsorbiraju dio topline koja se nakuplja u atmosferi. Toplinski valovi pojačani klimatskim promjenama potiču koralje da protjeruju simbiotske alge koje ih hrane – učinak koji se naziva izbjeljivanje koralja, koje ih u konačnici može ubiti. U međuvremenu, oceani također apsorbiraju dio atmosferskog viška ugljičnog dioksida, čineći morsku vodu kiselijom , što u konačnici slabi kostur koralja.
Morski toplinski valovi ubili su više od trećine koralja na havajskim koraljnim grebenima 2014. i 2015. Krajem 2015., kako bi saznali više o tome kako bi zagrijavanje i zakiseljavanje mogli ugroziti grebene u budućnosti, McLachlan i njegovi kolege posjetili su četiri grebena u različitim okruženjima, te prikupili uzorke tri uobičajene vrste koralja koje su smjestili u spremnike od 70 litara — ali ne u laboratoriju, kao što su to činili drugi eksperimenti o otpornosti koralja, već vani na otoku, gdje su bili izloženi istom vremenu kao i greben na obali s pripadajućim podmorskim životom. Ideja je bila simulirati oceanske uvjete što je moguće realnije.
To je ujedno i najduži takav eksperiment s koraljima ikada proveden, kaže ona.
Tijekom 22 mjeseca, istraživači su neke koralje podvrgavali zagrijavanju od 2ºC, neke zakiseljenoj vodi, a neke objema promjenama. Četvrti set tenkova ostavljen je bez promjena, da posluži kao kontrolni.
– Spremnici koji su zajedno testirali zagrijavanje i zakiseljavanje oceana bili su najrealističnije simulacije budućnosti – kaže Andréa Grottoli, biogeokemičar koralja u državi Ohio, autorica studije. U svim spremnicima ona i njezini kolege pratili su skup fizioloških pokazatelja kako bi vidjeli kako koralji s vremenom reagiraju na okolinu – a rezultati su bili ohrabrujući. Dobar dio njih je preživio; ovisno o vrsti, od 46 do 71 posto.
– Iako se nadamo da će neke vrste preživjeti ovo stoljeće, osim ako ne dođe do drastičnog smanjenja emisija CO2, koralji će na kraju izgubiti borbu za opstanak – kaže Ku’ulei Rodgers, stručnjak za koralje sa Sveučilišta Hawaii u Manōi.
Prema Climate Action Trackeru , prema trenutačnim politikama smanjenja emisija, svijet je na putu da se do kraja stoljeća zagrije za oko 2,7°C — znatno iznad 2°C koju su simulirali McLachlan i njegovi kolege.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
IZNENAĐUJUĆE OTKRIĆE Čak i izbijeljeni koraljni grebeni mogu pružiti hranjive plodove mora
Nova nada za spas koraljnih grebena
VIDEO Jedini hrvatski koraljni greben buja životom
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev