Za božićne i novogodišnje blagdane ostvaren rast turističkog prometa od 306 posto

Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnom i nekomercijalnom segmentu te nautičkom charteru, u Hrvatskoj je tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana, odnosno u razdoblju od 24. prosinca 2021. do 6. siječnja 2022. godine ostvareno 144 tisuća dolazaka i 424 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje 2020./2021. godine predstavlja rast od 306 posto u dolascima i 190 posto u noćenjima.

Kada ove rezultate usporedimo s onima ostvarenim u istom razdoblju 2019./2020. godine, ostvareno je 73 posto dolazaka i 76 posto noćenja, odnosno značajno smo se približili trendovima iz predpandemijskog razdoblja.

Promatrajući turistički promet na obali, tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana u jadranskim je županijama ostvarena 91 tisuća dolazaka i 298 tisuća noćenja, dok je na kontinentu, zajedno s gradom Zagrebom, ostvareno 54 tisuće dolazaka i 126 tisuća noćenja.

– U božićno – novogodišnjem razdoblju zabilježili smo odlične rezultate, koji će zasigurno doprinijeti i ukupnom pozitivnom utjecaju turizma na konačne prihode 2021. godine, kao i na cjelokupno hrvatsko gospodarstvo. Ove godine u fokusu nam je cjelogodišnja, održiva turistička ponuda, ali isto tako i zadržati imidž sigurne destinacije koji smo izgradili prošle godine. Zato je ključno cijepiti se u što većem broju, jer će se i 2022. turistička godina odvijati u okolnostima pandemije i apeliram na dodatnu odgovornost cijelog turističkog sektora – rekla je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.

Gledajući po županijama, najviše noćenja na obali realizirano je u Istri, na Kvarneru te u Splitsko-dalmatinskoj županiji, dok je na kontinentu najviše noćenja ostvareno u Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj te Međimurskoj županiji. Gledajući pak po destinacijama, najviše je noćenja u navedenom razdoblju ostvareno u Zagrebu, Opatiji, Rovinju, Dubrovniku, Splitu i Zadru, dok su najviše noćenja, gledajući po tržištima, ostvarili domaći gosti, a zatim Austrijanci, Slovenci i Nijemci.

I.B.