Za koraljne grebene ne postoji sigurna granica globalnog zatopljenja, slažu se znanstvenici

Upravo se obalno ljetovalište, u kojem se trenutno održavaju klimatski razgovori i pregovori UN-a u Sharm el-Sheikhu u Egiptu, suočava sa svjetskom kataklizmom svoga ekosustava, uzrokovanom globalnim zagrijavanjem, a to su koraljni grebeni.

Dok se pregovarači doslovno cjenkaju oko sporazuma koji može, ali i ne mora održati cilj obuzdavanja porasta globalne temperature na 1,5 °C u odnosu na predindustrijske razine, obližnji koralji suočavaju se nažalost s brutalnijim i nepopustljivim scenarijem.

Čak i ako se uspije održati granica od 1,5 °C, više od 90% svjetskih koraljnih grebena bit će uništeno jakim vodenim toplinskim valovima s vjerojatnijim porastom temperature od 2 °C, što znači da će se sve koraljne formacije suočiti s propašću.

- Suočavamo se sa surovom stvarnošću koja je nažalost ta da ne postoji sigurna granica globalnog zatopljenja za koraljne grebenec - objasnila je Adele Dixon, znanstvenica na Biološkom fakultetu Sveučilišta u Leedsu, nakon što je ranije ove godine objavila ovo mračno istraživanje, piše The Guardian.

Koalicija skupina za očuvanje koralja iskoristila je summit Cop27 u Egiptu kako bi izrazila zabrinutost zbog "katastrofalnih gubitaka" koraljnog pokrivača jer se smatra se da je polovica svjetskih grebena nestala u posljednja tri desetljeća. Pozvali su sudionike na radikalnu akciju u desetljeću koje nazivaju “posljednja prilika za prekretnicu u korist opstanka koraljnog grebena”. Vlade moraju ubrzati napore za proširenje morskih zaštićenih područja, smanjenje onečišćenja vode i obnovu koralja.

Koralje pronađene uz obalu Sharm el-Sheikha, dio 4000 km duge mreže koralja Crvenog mora koja ima 200 vrsta koralja samo uz Egipat, znanstvenici smatraju otpornijima na globalno zagrijavanje od grebena koji se nalaze drugdje u svijetu, kao što je Veliki koraljni greben u Australiji, koji je pretrpio četiri masovna izbjeljivanja u posljednjih šest godina. Izbjeljivanje se događa kad koralj postane toliko izložen toplini da izgubi svoje simbiotske alge koje mu daju boju, postaje sablasno bijel i u opasnosti je od nestajanja.

Prije otprilike 2,5 milijuna godina razina mora je pala i Crveno more je bilo odsječeno od Indijskog oceana, zbog čega je postalo vrlo vruće i slano. Koralji koji su ovdje opstali bili su oni koji su mogli izdržati ekstremno visoke temperature. Crveno more moglo bi biti posljednje mjesto na kojem su ostali značajni koralji koji se drže dok se svijet približava klimatskom slomu.

Ali čak i ovdje ima znakova stresa. Dok je Simon Donner, klimatolog i stručnjak za koraljne grebene sa Sveučilišta British Columbia, napravio pauzu od pregovora s policajcima roneći na južnom vrhu poluotoka Sharm El-Sheikh, uočio je znakove bolesti i moguće štete uzrokovane vrućinom kod koralja koji okružuju obalu.

- Dok idete prema obali, vidjet ćete vrlo malo živih koralja - rekao je Donner dok je promatrao mutnobijele koralje koji se protežu prema plaži prepunoj uglavnom ruskih i talijanskih turista. Živi koralji male su veličine i na grebenu ima mnogo mrtvih površina.

Velika odmarališta raštrkana su obalom Sharm el-Sheikha, a turisti koji gaze koralje, zajedno s onečišćenjem koje se ispušta izravno iz hotela i drugih objekata, degradirali su ove grebene. Donner je rekao da ti lokalizirani utjecaji igraju značajnu ulogu ali da je klimatska kriza ustvari glavni uzrok propadanja koralja.

- Ako uspijemo smanjiti izravne ljudske utjecaje, grebeni imaju bolje šanse preživjeti klimatske promjene. Ali ako ne učinimo nešto u vezi s emisijama stakleničkih plinova, ništa se neće promijeniti - kaže.

Više od pola milijarde ljudi diljem svijeta oslanja se na grebene kao vitalno stanište za ribu koju love, s brojnim obalnim zajednicama koje su barijerom grebenskih struktura zaštićene od snažnih obalnih oluja. Oko četvrtine cjelokupnog morskog života, uključujući šarene ribe koje lete oko nerazvrstanih grebena oko Sharm el-Sheikha, nalazi se oko koraljnog staništa.

Neki udaljeni, zaštićeni koralji mogli bi ostati u dalekim dijelovima oceana ako porast temperature bude ograničen, ali nažalost se krećemo prema budućnosti i svijetu koji uglavnom nema koralja.

- Odluke koje se donose unutar konferencijskog centra na COP27 konferenciji odredit će budućnost ekosustava koji se nalazi tik uz obalu - zaključuje.

I.G.