ZABRANA RIBOLOVA DALA REZULTATE – Oporavlja se riblji fond Jabučke kotline

Ekipa od desetak zaposlenika Instituta za oceanografiju i ribarstvo provela je dvadeset dana na istraživačkom brodu “BIOS dva” na ribarstveno-biološkoj ekspediciji MEDITS (Mediterranean International Bottom Trawl-Surveys) kojoj je cilj bio istražiti stanje koćarskih naselja i opisati promjene koje se događaju kroz vrijeme.

Uzorkovalo se šezdesetak postaja u hrvatskom ribolovnom moru.

– Tijekom ekspedicije prikupljeni su uzorci ciljanih vrsta kao što su oslić, trlja, škamp, kozica, muzgavci te ostalih gospodarski najvažnijih vrsta riba, rakova i glavonožaca. Prikupljeni uzorci će biti detaljno analizirani i obrađeni u sljedećim mjesecima. No, već sada je vidljivo iz ovih istraživanja (ali i onih provedenih prošle zime), da je stanje resursa u otvorenom srednjem Jadranu, posebice Jabučkoj kotlini, znatno bolje nego prethodnih godina.

To je najvidljivije na primjeru oslića i škampa, gospodarski najvažnijih pridnenih vrsta. Znanstvenici vjeruju da je ovo poboljšanje stanja posljedica zabrane koćarskog ribolova u dijelu Jabučke kotline koji je na snazi već drugu godinu. Detaljni rezultati istraživanja bit će prezentirani javnosti neposredno nakon njihove obrade i tada će se moći dobiti cjelokupna slika stanja koćarskih resursa u 2019. godini – kazao je za Slobodnu Dalmaciju dr. sc. Igor Isajlović s IZOR-a.

Kako ovakva uzorkovanja provode sve europske zemlje Sredozemlja, na koncu znanstvenici objedinjuju podatke i opisuju stanje u cijelom Sredozemnom moru.

– Uz osnovna, radili smo i dodatna istraživanja diljem cijelog Jadrana. Tako su tijekom ovogodišnjeg MEDITS-a prikupljeni uzorci potrebni za realizaciju nedavno započetog projekta Hrvatske zaklade za znanost “Istraživanje ekološki osjetljivih područja komercijalno značajnih morskih organizama s naglaskom na rast i razvoj i zaštitu najmlađih razvojnih stadija“ (ESAmar). Svrha je prikupiti podatke o ranim životnim stadijima (jaja, larve i juvenili) važnih pridnenih i pelagičnih vrsta, definirati ekološki osjetljiva područja njihova rasta i razvoja te odnose vrsta koje u njima obitavaju – dodaje dr. sc. Barbara Zorica.

Kolegica joj dr. sc. Vanja Čikeš Keč napominje kako će dio podataka prikupljenih tijekom ove ekspedicije biti integriran s ranije prikupljenim podacima te analiziran kroz Interreg projekte kao što su Itaca, Prizefish, Fairsea, Dory i Sushidrop.

Ovom linijom projekata znanstvenici i gospodarstvenici Hrvatske i Italije uvođenjem novih metodologija u cilju održivog iskorištavanja i zaštite obnovljivih resursa Jadranskog mora, pokušavaju uskladiti zahtjeve proizašle iz Zajedničke ribarstvene politike EU-a za Sredozemlje kao i zahtjeve proizašle ulaskom RH u Europsku uniju.

Slobodna Dalmacija