Zaštita i očuvanje prirodnih resursa preduvjet su za održivu poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo

Okoliš je javno dobro, a poljoprivrednici i ribari, osim što su nezamjenjivi u proizvodnji hrane, upravljaju najvažnijim prirodnim resursima. Odnos poljoprivrede, ribarstva i okoliša je važan i usko povezan, stoga Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano potiče poljoprivrednike i ribare da zaštite i poboljšaju okoliš u kojem djeluju. Što se tiče poljoprivrede, o tome svjedoči podatak kako je do sada za mjeru koja se odnosi na poljoprivredu, okoliš i klimatske promjene samo iz Programa ruralnog razvoja isplaćeno 102,7 milijuna eura, dok je za ekološki uzgoj isplaćeno 210,4 milijuna eura .

U siječnju je na snagu stupio Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027., kojim je hrvatskoj poljoprivredi na raspolaganje stavljeno gotovo 3,8 milijardi eura. Uz  pomoć ovih sredstava Ministarstvo poljoprivrede u narednom razdoblju nastavlja raditi na jačanju produktivnosti poljoprivredne proizvodnje, prehrambenoj sigurnosti i proizvodima dodane vrijednosti, poticanju digitalizacije i inovacija, no značajan naglasak je upravo na zelenoj tranziciji.

Nastavak očuvanja morskih resursa u okviru nove omotnice vrijedne 348 milijuna eura

U mjesecu obilježavanja Dana planeta Zemlje ne smijemo zaboraviti važnost oceana koji pokrivaju više od 70 posto površine našeg planeta, a o zaštiti okoliša i bioraznolikosti nemoguće je govoriti bez uvažavanja višestruke vrijednosti mora.

Naše morske resurse nastavljamo čuvati i kroz novi financijski Program za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske 2021.-2027., vrijedan više od 348 milijuna eura, koji zamjenjuje dosadašnji Operativni program za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske, kroz koji je dodijeljeno 331,8 milijuna eura.

Kroz prioritet namijenjen održivom ribarstvu, razvoju sektora ribarstva, unaprjeđenju sustava kontrole i prikupljanja podataka te zaštiti i obnovi bioraznolikosti na raspolaganju je gotovo 146 milijuna eura. Između ostalog, dosadašnji koncept ulaganja u ribarske luke i iskrcajna mjesta dodatno će se osnažiti usmjeravanjem potpore u potrebnu logistiku za odlaganje i zbrinjavanje morskog otpada sakupljenog od strane ribara tijekom ribolovnih aktivnosti.

Ribarska zajednica ovisi o moru te joj je kao takvoj osnovna premisa očuvanje mora i morskog okoliša, i upravo je zato ribarstvo sektor koji može značajno doprinijeti rješavanja problema morskog otpada sudjelovanjem u njegovom uklanjanju provođenjem prakse koja u hrvatskoj nosi naziv KRMA - „Koćarski Ribolov i Morski otpAd“. Uklanjanje otpada sa morskog dna na ovakav način ima dva cilja: izravno uklanjanje otpada iz morskog okoliša, ali i podizanje razine ekološke svijesti o problemu morskog otpada u ribarskom sektoru, kao i široj javnosti. Provođenje ovakve prakse može rezultirati promjenom uobičajenih stavova i načina ponašanja na moru te ujedno može doprinijeti i praćenju količina otpada koji dolazi sa kopna, kao i određivanju njihovog izvora.

Također, u novom Programu planira se i daljnja provedba mjera u kontekstu održivog plavog gospodarstva i razvoja ribarskih i akvakulturnih zajednica, a koje se odnose na podršku lokalnim aktivnostima kroz Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (FLAG-ove).

Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo ostaju važni faktori zelene tranzicije, a Ministarstvo poljoprivrede na tom putu svim dionicima ovih sektora pružit će podršku kako bi ona bila što brža, isplativija i jednostavnija.

Sponzorirani sadržaj