ZDRAVI GRAD POREČ Edukaciju prolaze dispečeri i voditelji svih porečkih ispostava hitne medicine

POREČ - Posljednjih godina puno se govori o stresu na radnom mjestu koji je povezan s fizičkim, psihičkim ili/i socijalnim tegobama. Disfunkcionalnost koja posljedično nastaje, proizlazi iz osjećaja nemogućnosti ispunjavanja zahtjeve na poslu, osjećaja da ti zahtjevi nisu u skladu s njezinim sposobnostima, mogućnostima, željama i osobnim očekivanjima da tim zahtjevima udovolji.

Stresori mogu proizlaziti iz same organizacije rada i načina komuniciranja u organizaciji, osobina pojedinaca, kao i mnogih drugih svakodnevnih čimbenika koje je teško uvijek kvalificirati u određene kategorije.

Kao posljedica prisutnosti i dugotrajne izloženosti stresu na radnom mjestu nastaje ono što nazivamo sagorijevanje na poslu. Termin “sagorijevanja na poslu“ 1974. godine uveo je psiholog Herbert Freudenberger. Freudenberger opisuje sagorijevanje kao negativno psihološko stanje vezano uz posao, a koje obuhvaća čitav niz simptoma (npr. tjelesni umor, emocionalnu iscrpljenost i gubitak motivacije).

Na neki način pandemija je djelovala poput svojevrsnog katalizatora neminovnih posljedica „nus pojava“ modernog vremena koje Svjetska zdravstvena organizacija najavljuje već čitavo desetljeće. Kako ne bi došlo do urušavanja čitavog sustava, stvorila se potreba za zaštitom mentalnog zdravlja pomagača koji su izloženi najvećem stupnju stresa.

Još tijekom 2022. godine iniciran je suportivni rad s djelatnicima hitne medicine. Edukaciju su prošli voditelji svih ispostava ZZHM i dispečeri. Naime iako je program usmjeren k usvajanju tehnika kanaliziranja stresa, usvajanju komunikacijskih vještina te jačanju kvalitete međusobnih odnosa u inicijalnom dijelu sa svakom grupom zasebno provodi se screening potreba i poteškoća koje su rezultat različitosti posla i odgovornosti koje njihovo radno mjesto sa sobom donosi.

I tijekom  2023. godine u planu je nastaviti obuhvat djelatnika po ispostavama i timovima, jer pogotovo ljeti, posla je na pretek a timova malo. Vrlo često pristižu pozivi hitnoj iako nisi hitni. Svaki takav poziv umanjuje priliku da nečiji život koji je uistinu ugrožen bude spašen.

Hitnu medicinsku službu treba zatražiti u slučajevima kad je izravno ugrožen život ili teško narušeno zdravlje, a to je kod:

Naglo nastalih poteškoća u disanju, gušenja stranim tijelom, zastoja rada srca i disanja, gubitka svijesti, iznenadne boli u prsnom košu, iznenadnog ubrzanja, usporenja rada srca ili nepravilnih otkucaja srca, grčeva (konvulzija), otežanog govora, slabosti ili oduzetosti dijela tijela, iskrivljenosti lica, ozljede nastale u prometnim nesrećama i ostalih iznenadno nastalih ozljeda (padovi s visine/životinjski ugrizi/ubodi/prostrijeli…), neuobičajenog krvarenja na bilo koji od prirodnih otvora tijela, opeklina, udara električne struje ili groma, pothlađivanja, toplinskog udara, utapanja, otrovanja lijekovima/narkoticima/kemikalijama, jake alergijske reakcije ili iznenadne i neuobičajene boli (jaka glavobolja, jaka bol u prsima/trbuhu/leđima), iznenadne promjene ponašanja koje dovode u opasnost bolesnika ili okolinu (pokušaj samoubojstva/ubojstva…).

S medicinskim dispečerom razgovarajte mirno i razgovijetno.

Precizno opišite gdje se nalazi osoba koja treba pomoć i razlog zbog kojeg zovete.

Podatke o mjestu na kojem se žrtva nalazi objasnite navodeći značajnije orijentire u blizini - velika prometna raskrižja, mostovi, poznate građevine i sl.

Ostavite svoje ime i prezime, adresu i broj telefona - možda će biti potrebno da vas medicinski dispečer ponovo nazove.

Ne prekidajte telefonski poziv dok vam se to ne kaže.

Medicinski dispečer mora znati u kakvom je stanju osoba za koju zovete te je li joj već pružena kakva pomoć.

Medicinski dispečer će vam dati upute što da radite do dolaska tima hitne medicinske službe - postupite na točno opisani način.

Ako nešto niste razumjeli, tražite da vam se ponovi i ostanite s pacijentom do dolaska tima hitne medicinske službe, upozorava mr.sc. Sandra Milotti Ašpan, dipl. psiholog–profesor geštalt terapeut, na stranicama grada Poreča.

A.B.