Zelene nijanse oceana - Klimatske promjene najvjerojatnije odgovorne za ovu pojavu

Svjetski oceani postaju sve zeleniji, a istraživanja ukazuju na to da su klimatske promjene vjerojatno odgovorne za ovu pojavu. Nova studija objavljena u časopisu Nature otkriva da se više od polovice svjetskih oceana zeleni u posljednjih 20 godina, što je neočekivano otkriće.

Znanstvenici su pretpostavljali da će trebati mnogo više godina kako bi se prikupio veći broj podataka i uočili bilo kakvi znakovi klimatskih promjena u boji oceana. Međutim, ovo otkriće upućuje na to da su ljudski utjecaj i globalno zatopljenje imali dublje posljedice na naše morske ekosustave nego što se prethodno mislilo.

Kako bi istražili ovaj fenomen, znanstvenici su proučavali valne duljine sunčeve svjetlosti koje se odbijaju od površine oceana kako bi procijenili količinu klorofila i živih organizama, poput fitoplanktona i algi. Povećanje hranjivih tvari iz dubina oceana potiče razmnožavanje fitoplanktona, organizama koji sadrže zeleni pigment klorofil, što može promijeniti boju oceana. Međutim, fluktuacije u količini klorofila iz godine u godinu otežavaju razlikovanje utjecaja klimatskih promjena od prirodnih varijacija.

Ovaj tjedan globalne temperature oceana dosegle svoj rekord

Temperatura oceana našeg planeta dosegla je nove visine ovaj tjedan, postavljajući novi rekord bez ikakvih znakova hlađenja, javlja u petak CNN. Prosječna globalna temperatura površine oceana dosegla je krajem srpnja 20,96 stupnjeva Celzijusa, pokazuju najrecentniji podaci službe za klimatske promj…

Morski HRIvelina Gašpar

Tim znanstvenika odlučio je analizirati podatke iz satelita Aqua, koji koristi MODIS senzor NASA-e, lansiranog 2002. godine i još uvijek aktivnog. Umjesto da se drže samo jedne valne duljine za praćenje klorofila, istraživači su promatrali sedam različitih valnih duljina svjetlosti iz oceana. Rezultati su pokazali značajne promjene boje na 56% površine svjetskih oceana, posebno u tropskim i suptropskim regijama, koje rijetko doživljavaju ekstremna godišnja doba, što čini male promjene u boji u ovim područjima lakše uočljivima.

Iako točan uzrok promjene boje još nije potpuno jasan, znanstvenici sumnjaju da je izravno povezano s povećanjem površinske temperature mora. Druga mogućnost je da promjene u distribuciji hranjivih tvari u oceanu igraju ključnu ulogu. Kako površinske vode postaju toplije, stvara se slojevita struktura koja otežava hranjivim tvarima da dopru do površine. To može izazvati promjene u ekosustavu, gdje manji fitoplankton bolje preživljava od većih, što bi se moglo odraziti u promjenama boje vode.

Znanstvenici se nadaju da će nova NASA-ina svemirska misija PACE (plankton, aerosol, oblak, oceanski ekosustav), planirana za lansiranje u siječnju 2024., donijeti više odgovora. Koristeći hiperspektralnu tehnologiju, PACE će mjeriti boju oceana u mnogo više valnih duljina nego ikad prije, što će omogućiti bolje razumijevanje ekoloških implikacija promjena u oceanskim ekosustavima u budućim godinama. Ovo će biti ključno za očuvanje naših oceana i prilagodbu novim uvjetima koje donose klimatske promjene.

Rekordne temperature mora u Sjevernom Atlantiku: Kada ćemo ozbiljno shvatiti klimatske promjene?

Nove najviše prosječne temperature površine Sjevernog Atlantika iznose 24,9 Celzijeva stupnja. Nastavimo li ovako, za desetak godina mogli bismo izgubiti ljetni led na Arktiku. Ovaj je srpanj globalni povijesni rekorder kada su temperature u pitanju. I to prije nego li je uopće i završio. Ne čudi s…

Morski HRJosip Tokić

I.B.