Život u blizini zelenih površina učinit će vas čak 2,5 godine biološki mlađima

Poznato je da gradski parkovi i zelene površine pomažu u suzbijanju vrućine, jačanju biološke raznolikosti i stvaranju osjećaja mira u urbanoj džungli. Sve je više znanstvenih dokaza za povećanje i promicanje korištenja urbanih zelenih površina.

Osim svega nabrojenog ili kao posljedica toga, zelene površine pomažu u usporavanju biološkog starenja, a ljudi koji imaju pristup zelenim površinama u prosjeku su biološki mlađi od onih koji to ne čine, donosi nova studija objavljena u srijedu u Science Advances, prenosi KissPR.

- Život blizu više zelenila može vam doslovno pomoći da ostanete mlađi od svoje stvarne dobi - rekao je za AFP Kyeezu Kim, glavni autor studije i postdoktorand na Medicinskom fakultetu Feinberg Sveučilišta Northwestern.

- Vjerujemo da će naši nalazi imati značajne posljedice na urbanističko planiranje u smislu širenja zelene infrastrukture za promicanje javnog zdravlja i smanjenje zdravstvenih rizika - kazao je.

Zelene površine = kardiovaskularno zdravlje i niža stopa smrtnosti

Izloženost zelenim površinama u ranijim studijama je bila povezana s boljim kardiovaskularnim zdravljem i nižim stopama smrtnosti.

Smatra se da je u ovdje riječ više o tjelesnoj aktivnosti i društvenoj interakcija, ali jesu li parkovi zapravo usporili starenje na staničnoj razini, nije još sasvim jasno.

Da bi to istražili, tim koji je proveo studiju ispitao je i kemijske modifikacije DNA poznate kao "metilacija".

Prethodni rad pokazao je da takozvani "epigenetski satovi" temeljeni na metilaciji DNA mogu biti dobar prediktor zdravstvenih stanja kao što su kardiovaskularne bolesti, rak, kognitivne funkcije i točniji način mjerenja dobi od kalendarskih godina.

Kim i kolege pratili su više od 900 bijelaca i crnaca iz četiri američka grada, Birminghama, Chicaga, Minneapolisa i Oaklanda, u razdoblju od 20 godina.

Koristeći satelitsko snimanje, tim je procijenio koliko su adrese stanovanja sudionika udaljene od okolne vegetacije i parkova te je te podatke upario s uzorcima krvi uzetim u 15. i 20. godini studije kako bi se utvrdila njihova biološka dob.

Tim je konstruirao statističke modele za procjenu rezultata i kontrolu drugih varijabli, poput obrazovanja, prihoda i čimbenika ponašanja poput pušenja, koji su mogli utjecati na rezultate.

Otkrili su da su ljudi čiji su domovi bili samo 30 posto okruženi zelenim pokrovom u radijusu od pet kilometara, u prosjeku bili biološki mlađi 2,5 godine u usporedbi s onima čiji su domovi bili okruženi zelenim pokrovom u manjem postotku.

Ipak, primjećeno je da je populacija crnaca s većim pristupom zelenoj površini bila samo godinu dana biološki mlađa, dok su bijelci bili tri godine mlađi.

- Drugi čimbenici, poput stresa, kvaliteta okolnog zelenog prostora i druge socijalne podrške, mogu utjecati na stupanj koristi zelenih površina u smislu biološkog starenja - rekao je Kim, objašnjavajući razlike potrebne za daljnje proučavanje.

Na primjer, parkovi u siromašnim četvrtima koji se koriste za nezakonite aktivnosti u pravilu imaju malo ili nimalo koristi.

Sljedeći koraci mogli bi uključivati istraživanje korelacije između zelenih površina i specifičnih zdravstvenih ishoda. Također još nije jasno kako točno zelenilo smanjuje starenje - samo da to čini - dodao je Kim.

Epidemiolog Manuel Franco sa Sveučilišta Alcala i Johns Hopkins nazvao je istraživanje "dobro osmišljenom i provedenom studijom".

- Sve je više znanstvenih dokaza za povećanje i promicanje korištenja urbanih zelenih površina - dodao je Franco, koji nije bio uključen u studiju.

I.B.