ZNANOST UPOZORAVA: Ocean počinje “gubiti pamćenje”
Oceani koji nas okružuju, konstantno se mijenjaju. Kako se naša klima mijenja, svjetske vode se također pomiču, a abnormalnosti su očite ne samo u temperaturi oceana, već i u njegovoj strukturi, strujama, pa čak i njegovoj boji.
Kako se ove promjene manifestiraju, stabilno okruženje oceana postaje sve nepredvidljivije i “neredovnije”, a na neki način ovaj fenomen možemo opisati kao da ocean gubi pamćenje, pojašnjavaju znanstvenici.
– Takozvano oceansko pamćenje, postojanost oceanskih uvjeta, glavni je izvor predvidljivosti u klimatskom sustavu izvan vremenskih skala – objašnjavaju znanstvenici u novom radu koji je vodio prvi autor i klimatski istraživač Hui Shi s Instituta Farallon u Petalumi u Kaliforniji.
– Ovim istraživanjem dokazujemo zapravo da će pamćenje oceana, mjereno postojanošću anomalija u temperaturi morske površine iz godine u godinu, u nadolazećim desetljećima u većem dijelu svijeta opadati.
U istraživanju je proučavana temperatura površine mora (SST) u plitkom gornjem sloju oceana, nazvanom mješoviti sloj gornjeg oceana (MLD). Unatoč relativnoj plitkosti gornjeg oceana, koja se proteže samo do dubine od oko 50 metara od površine oceana, ovaj gornji sloj vode pokazuje postojanost tijekom vremena, u smislu toplinske inercije, posebno u usporedbi s varijacijama koje se vide u atmosferi iznad, piše Science Alert.
U budućnosti, međutim, očekujemo da bi se ovaj učinak “pamćenja” toplinske inercije u gornjem dijelu oceana trebao globalno smanjivati tijekom ostatka stoljeća, s dramatično većim varijacijama u temperaturi predviđenim tijekom narednih desetljeća.
– Ovaj smo fenomen otkrili ispitujući sličnost temperature površine oceana iz godine u godinu kao jednostavnu metriku za pamćenje oceana – objašnjava Hui.
Efekti plićaka u gornjem sloju dovest će do veće razine miješanja vode u gornjem dijelu oceana, učinkovito razrjeđujući gornji sloj.
Očekuje se da će to smanjiti sposobnost oceana za toplinsku inerciju, čineći gornji dio oceana osjetljivijim na slučajne temperaturne anomalije.
Nejasno je što to znači za divlje životinje u moru, ali znanstvenici primjećuju da postoje određeni posljedični utjecaji na populacije u oceanima, iako se očekuje da će neke vrste proći bolje od drugih, u smislu prilagodbe.
S druge strane, očekuje se da će pad memorije oceana znatno otežati znanstvenicima predviđanje nadolazeće oceanske dinamike, smanjujući pouzdano vrijeme za sve vrste predviđanja. To će ometati njihovu sposobnost da projiciraju na primjer monsune, morske toplinske valove i razdoblja ekstremnih vremenskih prilika, između ostalog.
– Kako se predviđa da će ekstremno vrijeme postati sve češće u budućnosti, naša potreba za točnim predviđanjem mjerenja temperature oceana, razine oborina i atmosferskih anomalija postaje sve važnija – ali ako ocean izgubi pamćenje, riskiramo da krenemo u suprotnom smjeru – kažu istraživači.
Sve izraženije zagrijavanje također može promijeniti statistiku temperaturnih ekstrema, što će u kombinaciji sa skraćenim vremenom za predviđanje stanja površine oceana na temelju postojanosti predstavljati izazove za upravljanje ekosustavom i predviđanje svih eventualnih morskih opasnosti – zaključuju znanstvenici.
Z.G.