Životinje prelaze zapanjujuće udaljenosti kada traže hranu. Dok karibu, sobovi i vukovi bilježe impresivnu kilometražu na kopnu, morske ptice su bez premca u svojim putujućim udaljenostima. Arktičke čigre putuju od Arktika do Antarktike i natrag kao dio svoje godišnje migracije. Lutajući albatrosi (Diomedea exulans) za života prelete udaljenost, koja je ekvivalent udaljenosti deset puta do Mjeseca i natrag!
Bilo je mnogo istraživanja o tome kako morske ptice biraju svoje putanje leta i pronalaze hranu. Čini se da koriste vid ili njuh za procjenu lokalnih uvjeta.
Lutajući albatrosi mogu prijeći više od 5,000 nautičkih milja u jednom putovanju u potrazi za hranom, a ne znamo mnogo o tome kako ove ptice koriste znakove srednjeg i dugog dometa iz svoje okoline kako bi odlučile kamo ići.
Po prvi put, međutim, nedavna studija tima znanstvenika sa Sveučilišta u Liverpoolu, koje predvodi dr. bilogije mora Samantha Patrick, daje uvid u to kako ptice poput lutajućih albatrosa mogu koristiti zvuk kako bi odredile kakvi su uvjeti za nastavak putovanja, piše magazin The Conversation.
Prethodna istraživanja pokazala su da morske ptice ne samo da traže informacije o tome gdje pronaći hranu, već i kako to učiniti učinkovito. Znanstvenici su otkrili da način na koji lutajući albatrosi koriste svoj osjećaj zvuka može biti presudan.
Studija je proučavala kako ove ptice reagiraju na vrlo niskofrekventni tip zvuka koji se naziva infrazvuk i koji može putovati tisućama kilometara.
Iako je to obično nečujno za ljude, znamo da neke životinje mogu čuti infrazvuk. Kada se valovi sudaraju zajedno ili uz obale, stvaraju frekvenciju infrazvuka koja se naziva mikrobarums. To je upravo vrsta infrazvuka koju je proučavala ova studija.
Znanstvenici znaju da područja aktivnosti visokih valova mogu biti povezana s lokacijama gdje se ribe izlažu prema površini. Infrazvuk bi mogao pružiti informacije o tome gdje se ta područja nalaze i obavijestiti ptice o dobrim površinama za hranjenje.
Učinkovito hranjenje posebno je važno za velike vrste morskih ptica poput lutajućeg albatrosa, koji imaju raspon krila od gotovo 3,5 metra. Njihova veličina znači da se oslanjaju na vjetar kako bi učinkovito poletjeli i letjeli, za razliku od manjih ptica koji lupaju krilima do 400 puta u minuti.
Aktivnost visokih valova također ukazuje na jake vjetrove. S obzirom na to da znamo da lutajući albatrosi ovise o vjetru kako bi učinkovito letjeli, studija sugerira da bi im infrazvuk mogao dati dalekometni znak tamo gdje mogu biti optimalni uvjeti za ishranu.
Infrazvuk nastaje i kada se valovi sudaraju s obalama, a znamo da mnoge obalne morske ptice koriste obalu kako bi odabrale svoje letne staze i pronašle put natrag do svojih kolonija. Dakle, infrazvuk bi mogao otkriti mjesto statičkih značajki poput obala, dajući morskim pticama važne informacije na velikim udaljenostima.
Unatoč potencijalu ovog znaka za morske ptice, ovaj je znanstveni rad prvi dokaz da morske ptice mogu reagirati na infrazvuk, koji se globalno prati putem mreže senzora, a koje je instalirala Organizacija za nadzor sveobuhvatne zabrane nuklearnih pokusa (CTBTO).
Ovaj sustav je instaliran za otkrivanje nuklearnih testova, ali njegov nusprodukt su ogromne količine podataka koje znanstvenici mogu koristiti, poput praćenja ptica.
Izolirani podaci su pokazali da promatrani albatrosi donose odluke o tome kamo će ići dalje, jer odabiru smjer s najglasnijim infrazvukom. To sugerira da bi ptice mogle koristiti infrazvuk kako bi pronašle hranu ili smanjile energiju koju koriste na svojim putovanjima.
Ovo znanstvenicima daje uvid u to kako druge ptice donose odluke o putovanjima na srednje i velike udaljenosti.
- Kao i kod mnogih studija koje prvi put testiraju hipotezu,ova studija postavlja onoliko pitanja koliko odgovara. Ako morske ptice reagiraju na infrazvuk, moraju ga moći čuti i znati odakle dolazi. Laboratorijske studije su pronašle dokaze da neke ptice mogu čuti infrazvuk, ali nije bilo testova na morskim pticama.
Uzimanje lutajućeg albatrosa u laboratorij i stvaranje zvučne komore dovoljno velike za provođenje eksperimentalnih testova čini se malo vjerojatnim u bliskoj budućnosti, ali druge vrste morskih ptica mogu živjeti u zatočeništvu i istraživanja bi se mogla usredotočiti na to.
Vremenske promjene potaknute klimatskim promjenama i štetni učinci koje one imaju na morske ptice, kao i mnoge druge biljke i životinje, dobro su dokumentirane, što im otežava pronalaženje hrane, na primjer.
Kako ljudi mijenjaju oceanska staništa, infrazvuk može pomoći pticama da se prilagode pomažući im da pronađu hranu, čak i kad se zalihe smanjuju. No ljudska aktivnost, poput više buke, može prikriti ovu vrstu bitnih informacija, sa štetnim posljedicama za divlje životinje. U svakom slučaju, razumijevanje kako i zašto morske ptice koriste infrazvuk pomoći će znanstvenicima da shvate njegovu važnost u klimatskoj krizi - kaže voditeljica ovog istraživanja, dr. Samantha Patrick.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Kristina Bokanić
Rekordno niska razina antarktičkog morskog leda krajem 2023. godine dovela je do nemogućnosti razmnožavanja u petini kolonija carskih pingvina na
Oko 140 bjelogrlih kitova nasukalo se u plitkim vodama ušća u južnoj australskoj saveznoj državi Zapadnoj Australiji. Kitovi su se
Prošle godine u Hrvatskoj je stradala trećina svih pčela. Problem je to koji polako zahvaća cijelu Europsku uniju - poljoprivrednici
Razred su bodljikaša, najčešće okruglasta, rjeđe srcasta ili pločasta tijela s gornje strane prekrivena pomičnim bodljama. S donje strane tijela
Jadranski web portal
© 2024 Morski HR. Powered by Ghost & Staticweb.dev
