Filipović: Hrvatska želi biti energetsko čvorište jugoistočne Europe

Hrvatski ministar gospodarstva Davor Filipović sudjelovao je na gospodarskom forumu u grčkim Delfima. Istaknuo je tamo da Hrvatska udvostručuje kapacitet LNG terminala na Krku i razgovara o spajanju na plinovod iz Azerbajdžana čime se želi pozicionirati kao energetsko središte u ovom dijelu.

- To sve radimo kako bismo plinom opskrbljivali naše susjedne zemlje jer da je Hrvatska sebična, trenutni kapacitet LNG-a bio bi dovoljan za zadovoljavanje svih hrvatskih potreba - rekao je Filipović.

- Međutim mi mislimo i na naše susjede. Želimo doprinijeti cijeloj Europi, postati energetsko čvorište našeg dijela Europe, kako više nikada ne bismo bili u situaciji da ovisimo o samo jednom izvoru plina, a koji je dosad bila Rusija - dodao je.

Kapacitet LNG terminala na otoku Krku, gdje pristižu brodovi s dominantno američkim ukapljenim plinom, ima kapacitet 2,9 milijardi kubičnih metara godišnje. Kapacitet bi mu trebao iznositi 6,1 milijardu tijekom 2025. godine.

Prije dva tjedna Hrvatska je potpisala ugovor s norveškom kompanijom Vartsilom koja bi za 22 mjeseca trebala ugraditi novi modul koji će omogućiti povećanje kapaciteta.

- Paralelno Plinacro radi na jačanju naše plinovodne mreže na relaciji Zlobin-Bosiljevo kako bismo mogli te povećane kapacitete pustiti u naš plinski sustav - rekao je Filipović za Hinu nakon panela.

Plin bi zatim išao u Sloveniju pa prema Austriji i Bavarskoj na jugu Njemačke. Predsjednik bavarske vlade Markus Zeder i austrijski kancelar Karl Nahamer posjetili su Krk prije šest mjeseci gdje su s premijerom Andrejem Plenkovićem dogovarali tu suradnju.

- Mi ćemo učiniti sve da Hrvatska bude energetsko središte ovog dijela Europe - napomenuo je Filipović.

Hrvatska se stoga namjerava spojiti i na postojeći plinovod koji se proteže od plinom bogatog Azerbajdžana preko Gruzije i Turske do Albanije. U planu je gradnja kraka koji bi od Albanije išao preko Crne Gore i BiH do Hrvatske.

- Hrvatska podržava taj projekt. Smatramo da je važno imati još jedan dodatni dobavni pravac gdje bi plin došao do Splita, do kuda ide naša plinovodna mreža - rekao je Filipović. Plin bi se zatim mogao izvoziti dalje.

Projekt dopremanja plina iz Azerbajdžana do Hrvatske, poznat kao Jadransko-jonski plinovod, već se godinama razmatra no aktualna situacija ga je ubrzala.

- Bez obzira što su neki najavljivali katastrofu u cijeloj EU, da će Europa propasti, da neće biti plina, da ćemo se smrzavati, dogodilo se upravno suprotno. Snažnim zajedništvom u EU pružena je podrška Ukrajini, a istovremeno su mnoge zemlje ostvarile gospodarski rast - rekao je Filipović dodavši da je Hrvatska prošle godine imala 6,3 postotni rast BDP-a.

- INA-inu proizvodnju od oko 700.000 kubika usmjerili smo prošle godine hrvatskim građanima jer je u jednom trenutku 120.000 hrvatskih građana ostalo bez plina - rekao je dodajući da je "Hrvatska sigurna što se tiče opsrkbe plinom".

Cijena je sada nešto ispod 40 eura po megavat satu, dodao je.

Grčka je bila u grupi 15 zemalja koje su se zalagale za što niže ograničenje, u čemu je prednjačio njen ministar energetike Kostas Skrekas s kojim se Filipović sastao u Delfima. Na sastanku je bila i Ditte Jorgensen, direktorica odjela za energetiku Europske komisije.

A.B.